- Spašavaju li kampanje usmjerene protiv pojedinačnih oblika iskorištavanja (single-issue campaign) zaista životinje?
- Jesu li pojedinačne kampanje korak unazad u zagovaranju i uspostavljanju temeljnih prava obespravljenih životinja?
- Razlikujete li uopće pojedinačne kampanje od onih korijenskih i sveobuhvatnih?
- Jeste li u stanju vrednovati učinkovitost i rezultate jednih i drugih kampanja nakon njihovog završetka ili vam je samo važno da se nešto radi?
Piše: Tea Pećarina
Pobjeda ili samozavaravanje?
Nakon 19 mjeseci kampanje i 32.000 potpisa na peticiji na Change.org zaustavljena je izgradnja druge tvorničke mega-farme svinja u New South Walesu (Australija) s kapacitetom od 25.000 porobljenih životinja.
Lokalni aktivisti (Cunningham Valley Action Group) i brojne udruge za zaštitu životinja slave pobjedu.
Međutim razlog za zabranu izgradnje nije zaštitu životinja nego rizik od zagađenja zraka, vode i tla te preopterećenja prometa. To će svakako obradovati stanovnike područja Harden, ali osim informiranja javnosti, što su životinje dobile nakon dvogodišnjih napora aktivista? Koliko je potpisa dobiveno zbog patnji životinja, a koliko zbog opasnosti za okoliš i zdravlje ljudi?
Farmeri, koji već posjeduju jednu takvu farmu svinja, su već u pregovorima s općinama na 11 drugih lokacija. Osim toga imaju pravo na žalbu i pravo na ponovno podnošenje zahtjeva.
Profesor prava Gary L. Francione smatra da sadašnji pravni status životinja ne može osigurati prava životinja. Sve dok životinje budu smatrane imovinom, bit će izložene patnji zbog ekonomske koristi. Sve napore trebalo bi uložiti u nastojanje da se promijeni pravni status životinja da zakonski ne budu više stvari nego osobe.
Robovlasnici ogromne farme svinja među budućim žrtvama svoje pohlepe: Edwin i Michael Beveridge
Robovlasnica Edwin Beveridge. Na fotografiji se gotovo može opipati sav užas njenog mračnog postrojenja koje masovno uništava nedužne živote.
