Dr. John McDougall: Soja – hrana, čudotvorni lijek ili otrov?­

Dr. John McDougall: Soja – hrana, čudotvorni lijek ili otrov?­

403 16194

Autor: Dr. John McDougall
Prevela: Tea Pećarina

 

Populacije ljudi koji konzumiraju hranu od soje, kao što su kineska i japanska, imaju znatno manju učestalost srčanih oboljenja, osteoporoze te raka dojke i prostate. Na temelju ovog zapažanja, mnogi istraživači došli su do zaključka da sastojci soje imaju protukancerogene, protuhipertenzivne i protukolesterolske učinke te da djeluju i kao prirodna alternativa hormonskoj nadomjesnoj terapiji. Hrana od soje postala je sinonim za zdravu hranu i vegetarijanstvo. Njezina popularnost je tako snažno povezana s uvjerenjem da soja ima djelovanje “čudotvornog lijeka” – da mnogi ljudi pretpostavljaju da mogu bez opasnosti jesti slaninu i jaja za doručak sve dok jutarnji obrok završavaju s čašom jogurta od soje.

No, priča o soji ima i tamnu stranu koja upozorava da te namirnice mogu povećati rizik od raka, oštetiti štitnjaču, narušiti imunitet i funkcioniranje mozga, te uzrokovati gubitak koštane mase i reproduktivne probleme. Srećom, ovo uglavnom treba brinuti samo ljude koje privlači konzumiranje “lažne hrane” sintetizirane od sastavnica soje i druga hrana koju je proizveo čovjek te visoko potentni dodatci od soje – a ne ljude koji konzumiraju tradicionalnu hranu od soje kao mali dio svoje prehrane.

Učinci soje su obično beznačajni

U azijskim zemljama soja se konzumira kao kuhana zrna soje (edamame), tofu (sir od zrna soje), natto (fermentirana zrna soje), miso (fermentirana pasta od zrna soje), okara (nusproizvodi tofua), sojine klice, sojino mlijeko, yuba (nusproizvod sojinog mlijeka), kinako (sojino brašno) i umak od soje. Ove namirnice se rade jednostavnim postupcima kao što je mljevenje, namakanje i fermentacija – pa je većina sojinih sastojaka vrlo malo promijenjena. U tipičnoj prehrani japanskog ili kineskog stanovništva manje od 5% dnevnih kalorija dolazi od soje.1 To iznosi oko 55 do 64 grama koji se dnevno dobivaju od soje, što znači samo 7 do 8 grama proteina i 15 do 45 miligrama fitokemikalije slične estrogenu poznate kao izoflavon. Kako bi ta mala količina hrane od soje mogla imati neki mjerljivi učinak – pozitivan ili negativan – na zdravlje stanovnika Azije?

Glavni razlog zbog kojeg su ti ljudi toliko otporni je to što se azijska prehrana temelji na škrobu – riži uz velike količine povrća i voća. Škrob je idealna hrana za ljudsku prehranu, i ima mnogo poželjnih prehrambenih svojstava – sadrži malo masnoća, umjereno bjelančevina, mnogo ugljikohidrata, a ne sadrži kolesterol. Azijska prehrana također sadrži veoma malo životinjskih proizvoda. Bilo kakva farmakološka korist od konzumiranja soje se gubi u usporedbi s utjecajem cjelokupne prehrane ovih ljudi.

 Soja – štetna ili korisna?

Istina o soji je zamagljena emocionalnim reakcijama iz protu-sojinog pokreta tvrdokornih mesojeda i vegetarijanaca koji vole soju – i kao i obično, novcem velikih tvrtki, proizvođača soje. Najveći dio retorike s obje strane rasprave nema pravog značaja – pravo pitanje je konzumirate li male količine tradicionalne hrane od soje ili se vaša prehrana pretežno sastoji od sintetske hrane?

 

Sedam glavnih argumenta:

1. argument: protu-hranjive tvari

Štetna: Soja sadrži “protu-hranjive” tvari koje ometaju probavu bjelančevina (inhibitori tripsina) i apsorpciju minerala (fitinska kiselina). 

Korisna: Te “protu-hranjive” tvari su deaktivirane kuhanjem i fermentacijom. Kuhanje prije konzumacije nije jedinstveno za sojina zrna – nijedna druga mahunarka (grah, grašak ili leća) se ne jede “sirova”. Iako su dokazani nepoželjni učinci u pokusima na životinjama (čemu se strogo protivimo, op. u.), nema izravnih dokaza o fiziološkim učincima inhibitora tripsina na ljude.2 Zanimljivo je da fitinska kiselina ima protu-kancerogene učinke na životinjskim modelima (vrstaški izraz za nedužne žrtve suludog testiranja, op. u.) za rak debelog crijeva i dojke.3

 2. argument: Rak

Štetna: Soja ima djelovanje slično estrogenu koje može stimulirati rast karcinoma osjetljivih na estrogen (dojke i prostate), posebno kod ljudi koji već imaju rak.4-5

Korisna: Stopa raka dojke i prostate je četiri do šest puta manja u Japanu i Kini nego u zapadnim zemljama. U laboratorijskim istraživanjima izoflavon iz soje može inhibirati rast raka dojke i tkiva raka prostate.6

 3. argument: Srčana bolest

Štetna:  Korisni učinci na smanjenje rizika od bolesti srca uglavnom su nedovoljno dokazani i zapravo proizlaze iz niskog unosa masnoće i kolesterola u azijskoj prehrani.

Korisna: Ljudi koji žive u zemljama u kojima se u prehrani koristi više soje, primjerice u  Japanu, imaju znatno niži rizik od srčanih udara. Eksperimentalno istraživanje konzistentno pokazuje da hrana od soje uzrokuje smanjenje ukupnog i “lošeg” LDL kolesterola te povećanje “dobrog” HDL kolesterola.7-8 Proizvodi koji sadrže barem 6,25 grama sojinih bjelančevina po porciji sada mogu nositi oznaku “Odobreno of  FDA”, u kojoj se navodi da prehrana s niskim udjelom masnoće i kolesterola koja sadrži najmanje 25 grama sojinih bjelančevina dnevno može smanjiti rizik od srčanih bolesti.

4. argument: Spolni hormoni

Štetna: 340 grama sojinog mlijeka, tri puta na dan tijekom jednog mjeseca, smanjit će razinu estradiola i progesterona kod žene, a duljina njenog menstrualnog ciklusa će se produžiti za oko četiri dana.9 Ti učinci mogu uzrokovati neplodnost i doprinijeti gubitku koštane mase.

Korisna: Kinezi i Japanci su među najproduktivnijim proizvođačima beba na svijetu. Fitoestrogeni imaju istovremeno blago djelovanje stimuliranja estrogena i paradoksalno, djeluju kao inhibitori estrogena. Djelovanje slično estrogenu može ojačati kosti i spriječiti simptome menopauze kao što su napadi vrućine. U SAD-u 70% do 80% žena u menopauzi prijavljuje napade vrućine dok se u Japanu i Singapuru na napade vrućine žali svega 10 do 14% žena.10 Protu-estrogensko djelovanje smanjuje rizik od raka dojke i maternice.

5. argument: Štitnjača

Štetna: Kod dojenčadi hranjene dječjom formulom od soje zabilježeni su slučajevi gušavosti i hipotireoze. Autoimune bolesti štitnjače i rak štitnjače također se mogu javiti kao posljedica izloženosti soji.11-12

Korisna: Adekvatni dodatni unos joda u prehrani poništava sve učinke soje koji uzrokuju gušavost. Populacijske studije pokazuju da soja štiti od raka štitnjače.13

 6. argument: Imunološki sustav

Štetna: U eksperimentalnim studijama izoflavon soje slabi imunološki sustav i smanjuje veličinu timusne žlijezde. Postoje izvješća o tome da se konzumacijom soje smanjuju protutijela i bijele krvne stanice, te o drugim indikacijama poremećaja imunološkog sustava.14-19

Korisna: Izoflavon soje pojačava imunološki odgovor i pruža moguće objašnjenje za nižu učestalost određenih vrsta raka u dijelovima svijeta gdje se jede soja.20,21 Soja pomaže kod artritične boli moduliranjem imunološkog sustava.22

 7. argument: Zdravlje mozga

Štetna: Nedavna studija Japano-Amerikanaca srednjih godina koji žive na Havajima otkrila je da odrasle osobe koje konzumiraju tofu imaju smanjenu funkciju mozga, ubrzano starenje mozga i neke strukturne promjene u mozgu koje bi mogle biti povezane s Alzheimerovom bolesti.23

Korisna: Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije su manje uobičajeni kod Azijaca u usporedbi sa zapadnjačkim populacijama.24 Nedavne studije su ustvari pokazale poboljšanje funkcija mozga ako se koriste dodaci od soje.25,26

 

Ukratko, populacijske studije ne obrađuju bolesti uzrokovane sojom u stvarnom životu, eksperimentalni podaci nisu konzistentni, a veće komponente prehrane (škrob, povrće i voće) najvjerojatnije su razlog za superiorno zdravlje naroda koji konzumiraju soju.

 

Cijelo je zdravije od dijelova

Tijekom posljednja dva desetljeća na policama supermarketa došlo je do eksplozije sojinih proizvoda koje nalikuju našem omiljenom mesu i mliječnim proizvodima. Ja ih često ih nazivam “lažnom hranom”. Proizvodni postupci uklanjaju dijetalna vlakna, ugljikohidrate, masti, vitamine, minerale i stotine drugih korisnih biljnih kemikalija – ostavljajući iza sebe gotovo čisti protein soje.

Ti proteinski koncentrati miješaju se s ekstraktima proteina pšenice, biljnim uljima, a ponekad i škrobom, šećerom, solju, umjetnim zaslađivačima i bjelančevinama iz mlijeka i jaja – a zatim magija moderne tehnologije pretvara ove smjese u proizvode koji imaju izgled i okus pravog sira, hrenovki, kobasica, hamburgera, mesnih narezaka, piletine i puretine. Bjelančevine soje koriste se kao zamjena za mliječne proteine u slatkim pločicama, jogurtu, sladoledu, kruhu, kolačima i keksima. Sintetizirane koncentrirane bjelančevine možete pronaći na popisu sastojaka vaše hrane pod ovim imenima: nemasno sojino brašno, teksturirano sojino brašno, teksturirane biljne bjelančevine, izolirani sojin protein, koncentrirani sojin protein i koncentrati soje. Ove nove “namirnice” ni na koji način ne podsjećaju na kreacije prirode i učinci na vaše zdravlje to jasno pokazuju.

Gubitak kalcija i razvoj raka uzrokovan koncentratima proteina

Koncentrirana mliječna bjelančevina (iz kravljeg mlijeka), kada je konzumiraju ljudi, uzrokuje velike i važne gubitke kalcija koji pridonose osteoporozi i bubrežnim kamencima. Čovjek bi očekivao da će zamjena s koncentriranim sojinim proteinom eliminirati tu opasnost po zdravlje. Nažalost, nedavna istraživanja na ljudima pokazala su da dodavanje 40 grama koncentriranih sojinih bjelančevina prehrani s već niskim unosom bjelančevina (40 do 50 grama dnevno), a visokim unosom kalcija (1100 mg dnevno) uzrokuje značajne neto gubitke kalcija iz tijela.27 Drugo istraživanje pokazuje da je izolirani sojin protein jednako štetan za kosti kao i protein iz mesa. 28

Još jedna nedavna studija pokazala je kako dodavanje prehrani 40 grama sojinih bjelančevina ili bjelančevina iz kravljeg mlijeka značajno povećava razine snažnog hormona koji potiče razvoj raka, zvanog Inzulinski faktor rasta 1 (IGF-1).29 Međutim, sojin protein bio je gotovo dvostruko snažniji od koncentrata mliječnih proteina – udvostručivši razinu IGF-1 s 40 grama izolata sojinog proteina. Ovaj promotor rasta čvrsto je povezan s razvojem raka dojke, prostate, pluća i debelog crijeva.30 Višak IGF-1 potiče umnožavanje stanica i inhibira staničnu smrt – dva djelovanja koja nikako nisu poželjna kad se radi o stanicama raka.30

Što za vas znači 40 grama izoliranih sojinih proteina? U stvarnom životu, osoba koja teži odličnom zdravlju slijedeći nisko-bjelančevinsku verziju McDougallove prehrane, s 1100 mg kalcija (koji bi trebao biti dodan u obliku pripravka kalcija) postaje izložena riziku od osteoporoze, bubrežnih kamenaca i raka s dnevnim dodatkom soje u obliku jedne “sojine pločice” ​​i jednog sojinog napitka (shake). Jedna sojina “pileća” pita za ručak i 2 sojina hamburgera za večeru također će dodati 40 grama izoliranih bjelančevina dnevno – isto kao i samo četiri sojine “pite za doručak”. To je pravo značenje soje u vašem životu.

Tek treba utvrditi učinke dodavanja koncentrata proteina soje na ljude čija zapadnjačka prehrana s visokim unosom životinjskih proteina (100 do 160 grama proteina dnevno) već uzrokuje gubitak koštane mase ili još gore, Atkinsova dijeta (do 300 grama proteina dnevno).31 Budući da je, među ljudima koji konzumiraju tradicionalnu hranu od soje, učestalost osteoporoze, raka dojke i prostate veoma niska, postoji razlog za vjerovanje da je zabrinjavajuća samo sintetska hrana od soje. (Tek treba provesti studije kako bi se testirali učinci tradicionalne hrane u laboratorijskim uvjetima – u međuvremenu ćemo ju zadržati kao mali dio naše prehrane.)

Sojini hormoni s djelovanjem na farmaceutskoj razini

Fitokemikalije koje se nalaze u biljkama važni su čimbenici odličnog zdravlje, ali ih se mora konzumirati u svom prirodnom obliku – poput tradicionalne hrane od soje – kako bi se dobilo što više koristi uz što manji rizik. Nakon izolacije iz njihovog prirodnog okruženja – sojinog zrna – ove kemikalije nedvojbeno postaju lijekovi.

Proizvodni procesi koncentriraju farmakološke sastojke soje u moćne lijekove koji se prodaju ženama za liječenje simptoma menopauze i osteoporoze. Nažalost, lijekovi imaju nuspojave. Pokazalo se da su koncentrirani pripravci izoflavona, koji se prodaju kao Novasoy® i mješavine aktivnih kemikalija (izoflavona i/ili genistina) snažni promotori razvoja raka dojke kod životinja.33 Dugotrajno liječenje (do 5 godina) s pripravcima sojinog izoflavona povezano je s povećanom pojavom endometrijske hiperplazije kod žena – prekanceroznim stanjem maternice.34

Dr. John McDougall

Dr. John McDougall

Sojina dječja formula

Sojina formula za bebe sintetizirana je iz čistog šećera (kukuruzni sirup), ulja (šafranike) i bjelančevina (izolat proteina soje) – ovo je oličenje “lažne hrane” – pogotovo kada se razmatraju potencijalne posljedice. Oko 1,4 milijuna (36%) novorođenčadi godišnje u Sjedinjenim Državama dobiva sojinu formulu. Budući da 100% prehrambenih proteina i izoflavon koje dijete dobiva dolazi iz soje, kemijske tvari dosežu razinu mnogo puta veću od razina kod odraslih koji konzumiraju hranu od soje – pa čak i premašuju koncentracije koje su se pokazale kao toksične u laboratorijskim pokusima. Na primjer, dnevna izloženost spojevima sličnim estrogenu iz soje rezultira razinama od 6 do 11 puta većim kod dojenčadi od razine koja će uzrokovati promjene u menstrualnom ciklusu žena.35-36

Razlog što se tako malo zna o štetnim učincima hranjenja beba sojinom formulom jest da ti učinci u stvarnim životnim situacijama nisu adekvatno proučeni. Međutim, neki pokazatelji osjetljivosti beba na sojino djelovanje koje je slično estrogenu mogu se saznati iz nedavne studije koja otkriva malformacije genitalija muške novorođenčadi (hipospadija) rođene od majki koje su konzumirale velike količine proizvoda od soje.37

 Čuvajte tradicionalnu hranu od soje za posebne prilike

Unatoč zabrinutosti, nema jasnih dokaza da je tradicionalna hrana od soje štetna na razinama koje se obično konzumiraju. Razmislite o stotinama milijuna ljudi koji žive u Japanu, konzumirajući soju tijekom cijelog života – i koji imaju najduže očekivano trajanje života na svijetu (očekuje se da će japanske žene u prosjeku doživjeti 84,93 godine, u usporedbi sa ženama SAD-a koje će doživjeti 79,5 godina, a japanski muškarci 78,07 godina, u usporedbi s 74,1 godine za američke muškarce).

Međutim, sojino zrno i njegovi nusproizvodi trebali bi se smatrati bogatom hranom – s prirodno visokim udjelom masti i bjelančevina. Smatrajte ih delicijama ako su u svojim tradicionalnim oblicima – i trebali biste ih konzumirati kao i druge delicije biljne hrane – orašaste plodove, sjemenke, avokado i masline – u malim količinama i u posebnim prilikama.

 

Dr. John McDougall, 2005.
https://www.drmcdougall.com/misc/2005nl/april/050400pusoy.htm

 

Reference:

1) Nagata C, Takatsuka N, Kurisu Y, Shimizu H. Decreased serum total cholesterol concentration is associated with high intake of soy products in Japanese men and women. J Nutr. 1998 Feb;128(2):209-13.

2) http://www.fao.org/docrep/t0532e/t0532e01.htm

3) Vucenik I, Shamsuddin AM. Cancer inhibition by inositol hexaphosphate (IP6) and inositol: from laboratory to clinic. J Nutr. 2003 Nov;133(11 Suppl 1):3778S-3784S.

4) Newbold R. Uterine adenocarcinoma in mice treated neonatally with genistein. Cancer Res. 2001 Jun 1;61(11):4325-8.

5) Cassileth BR, Vickers AJ. Soy: an anticancer agent in wide use despite some troubling data. Cancer Invest. 2003;21(5):817-8.

6) Adlercreutz H. Phyto-oestrogens and cancer. Lancet Oncol. 2002 Jun;3(6):364-73.

7) Jenkins D. Effects of high- and low-isoflavone soyfoods on blood lipids, oxidized LDL, homocysteine, and blood pressure in hyperlipidemic men and women. Am J Clin Nutr. 2002 Aug;76(2):365-72.

8) Anderson JW, Johnstone BM, Cook-Newell ME Meta-analysis of the effects of soy protein intake on serum lipids. N Engl J Med. 1995 Aug 3;333(5):276-82.

9) Lu L. Effects of soya consumption for one month on steroid hormones in premenopausal women: implications for breast cancer risk reduction.
Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 1996 Jan;5(1):63-70.

10) Glazier M. A review of the evidence for the use of phytoestrogens as a replacement for traditional estrogen replacement therapy. Arch Intern Med. 2001 May 14;161(9):1161-72.

11) Divi R. Anti-thyroid isoflavones from soybean: isolation, characterization, and mechanisms of action. Biochem Pharmacol. 1997 Nov 15;54(10):1087-96.

12) Doerge DR, Sheehan DM. Goitrogenic and estrogenic activity of soy isoflavones. Environ Health Perspect. 2002 Jun;110 Suppl 3:349-53.

13) Horn-Ross PL, Hoggatt KJ, Lee MM. Phytoestrogens and thyroid cancer risk: the San Francisco Bay Area thyroid cancer study. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 2002 Jan;11(1):43-9.

14) Yellayi S. The phytoestrogen genistein induces thymic and immune changes: a human health concern? Proc Natl Acad Sci U S A. 2002 May 28;99(11):7616-21.

15) Zoppi G. Immunocompetence and dietary protein intake in early infancy. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 1982;1(2):175-82.

16) Zoppi G. Gammaglobulin level and soy-protein intake in early infancy. Eur J Pediatr. 1979 Apr 25;131(1):61-9.

17) Zoppi G. Diet and antibody response to vaccinations in healthy infants. Lancet. 1983 Jul 2;2(8340):11-4.

18) Fort P. and soy-formula feedings in early infancy and the prevalence of autoimmune thyroid disease in children. J Am Coll Nutr. 1990 Apr;9(2):164-7.

19) Alexandersen P. Ipriflavone in the treatment of postmenopausal osteoporosis: a randomized controlled trial. JAMA. 2001 Mar 21;285(11):1482-8.

20) Watanabe S, Uesugi S, Kikuchi Y. soflavones for prevention of cancer, cardiovascular diseases, gynecological problems and possible immune potentiation. Biomed Pharmacother. 2002 Aug;56(6):302-12.

21) Jenkins DJ, Kendall CW, Connelly PW, Jackson CJ, Parker T, Faulkner D, Vidgen E. Effects of high- and low-isoflavone (phytoestrogen) soy foods on inflammatory biomarkers and proinflammatory cytokines in middle-aged men and women. Metabolism. 2002 Jul;51(7):919-24.

22) Arjmandi BH, Khalil DA, Lucas EA, Smith BJ, Sinichi N, Hodges SB, Juma S, Munson ME, Payton ME, Tivis RD, Svanborg A. Soy protein may alleviate osteoarthritis symptoms. Phytomedicine. 2004 Nov;11(7-8):567-75.

23) White LR, Petrovitch H, Ross GW, Masaki K, Hardman J, Nelson J, Davis D, Markesbery W. Brain aging and midlife tofu consumption. J Am Coll Nutr. 2000 Apr;19(2):242-55.

24) Jorm AF, Jolley D. The incidence of dementia: a meta-analysis. Neurology. 1998 Sep;51(3):728-33.

25) Kritz-Silverstein D, Von Muhlen D, Barrett-Connor E, Bressel MA. Isoflavones and cognitive function in older women: the SOy and Postmenopausal Health In Aging (SOPHIA) Study. Menopause. 2003 May-Jun;10(3):196-202.

26) File SE, Hartley DE, Elsabagh S, Duffy R, Wiseman H. Cognitive improvement after 6 weeks of soy supplements in postmenopausal women is limited to frontal lobe function. Menopause. 2005;12(2):193-201.

27) Spence LA, Lipscomb ER, Cadogan J, Martin B, Wastney ME, Peacock M, Weaver CM. The effect of soy protein and soy isoflavones on calcium metabolism in postmenopausal women: a randomized crossover study. Am J Clin Nutr. 2005 Apr;81(4):916-22.

28) Roughead ZK, Hunt JR, Johnson LK, Badger TM, Lykken GI. Controlled substitution of soy protein for meat protein: effects on calcium retention, bone, and cardiovascular health indices in postmenopausal women. J Clin Endocrinol Metab. 2005 Jan;90(1):181-9. Epub 2004 Oct 13.

29) Arjmandi BH, Khalil DA, Smith BJ, Lucas EA, Juma S, Payton ME, Wild RA. Soy protein has a greater effect on bone in postmenopausal women not on hormone replacement therapy, as evidenced by reducing bone resorption and urinary calcium excretion. J Clin Endocrinol Metab. 2003 Mar;88(3):1048-54.

30) Yu H. Role of the insulin-like growth factor family in cancer development and progression. J Natl Cancer Inst. 2000 Sep 20;92(18):1472-89.

31) Reddy ST. Effect of low-carbohydrate high-protein diets on acid-base balance, stone-forming propensity, and calcium metabolism. Am J Kidney Dis. 2002 Aug;40(2):265-74.

32) Jenkins DJ, Kendall CW, Vidgen E, Augustin LS, Parker T, Faulkner D, Vieth R, Vandenbroucke AC, Josse RG. Effect of high vegetable protein diets on urinary calcium loss in middle-aged men and women. Eur J Clin Nutr. 2003 Feb;57(2):376-82.

33) Allred CD, Allred KF, Ju YH, Goeppinger TS, Doerge DR, Helferich WG. Soy processing influences growth of estrogen-dependent breast cancer tumors. Carcinogenesis. 2004 Sep;25(9):1649-57.

34) Unfer V, Casini ML, Costabile L, Mignosa M, Gerli S, Di Renzo GC. Endometrial effects of long-term treatment with phytoestrogens: a randomized, double-blind, placebo-controlled study. Fertil Steril. 2004 Jul;82(1):145-8,

35) Setchell K. Exposure of infants to phyto-oestrogens from soy-based infant formula. Lancet. 1997 Jul 5;350(9070):23-7.

36) Chen A, Rogan WJ. Isoflavones in soy infant formula: a review of evidence for endocrine and other activity in infants. Annu Rev Nutr. 2004;24:33-54.

37) North K. A maternal vegetarian diet in pregnancy is associated with hypospadias. The ALSPAC Study Team. Avon Longitudinal Study of Pregnancy and Childhood. BJU Int. 2000 Jan;85(1):107-13.

 

403 KOMENTARA

Odgovori: