Nevjerojatan preokret – na poziv Prijatelja životinja “vegani” hvalili zloglasno Ministarstvo poljoprivrede i krvavi Zakon o lovstvu

Nevjerojatan preokret – na poziv Prijatelja životinja “vegani” hvalili zloglasno Ministarstvo poljoprivrede i krvavi Zakon o lovstvu

1 641

Kako je moguće da dugogodišnji aktivisti i vegani, ljuti protivnici lova i ubijanja životinja općenito, koji žestoko na društvenim mrežama pišu protiv lova i lovaca, odjednom hvale po životinje izuzetno ubojito Ministarstvo poljoprivrede i njihov krvavi Zakon o lovstvu, i to samo zbog dvije točke: 1. zabrane ubijanja pasa i mačaka u lovištu i 2. ostanka zabrane lova lukom i strijelom?

Jesu li Prijatelji životinja već odavno iz opozicije, koja se treba žestoko suprotstavljati svim institucijama koje podržavaju uzgajanje, iskorištavanje i ubijanje životinja, prešli u poziciju koja hvali i legitimira masovna zlostavljanja životinja? To neodoljivo podsjeća na političku poziciju Milorada Pupovca, kojeg “jako” smeta što Vlada navodno plaća Thompsonov nastup u Slunju i što na lokalnoj razini u Zagrebu HDZ podržava inicijativu Esih – Hasanbegović za preimenovanje Trga maršala Tita, no unatoč svemu ipak svojim glasom u Saboru podržava i održava tu istu po njemu “proustašku” Valdu?

Kako je moguće da se u stvarnosti veliki dio javnosti u potpunosti protivi lovu i lovcima, barem se tako izjašnjavaju u anketama, tako pišu po društvenim mrežama i pričaju po tribinama, no ipak je samo mali broj komentara građana na stranici e-Savjetovanja to stvarno i posvjedočilo? Jesu li tome doprinijele krive upute Prijatelja životinja? Kakvu bi snažnu poruku dobilo Ministarstvo poljoprivrede da je na tisuće veganskih aktivista napisalo da traži potpunu zabranu lova, a kakvu je poruku dobilo sada kada su aktivisti 2017. hvalili Ministarstvo i nacrt Zakona o lovstvu? Postoji li uopće stvarni otpor ubijanju ili je sve samo farsa i održavanje statusa quo? 

Na stranici e-Savjetovanja možete pročitati Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu i skandalozne komentare žestokih “vegana” koji hvale zločine od kojih bi se trebali potpuno ograditi i žestoko im se suprotstaviti.

 

Piše: Gordan Nogić

 

Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu i aktivizam za prava/zaštitu životinja

Zamislimo grad pun ljudi gdje je Zakonom određeno područje u kojem naoružani ovlašteni pojedinci obuku svoje odore, uzmu svoje oružje i legalno se rasporede po gradu prateći određene ljude s ciljem da ih ustrijele kako bi kasnije upotrijebili njihova tijela za neke svoje potrebe, npr. za prehranu, izradu odjeće i obuće, prepariranje njihovih glava koje će istaknuti na zidovima svojih prostorija kao trofeje ili ih jednostavno ostavili da trunu radi bolje regulacije stanovništva.

Što bismo napravili u takvom slučaju? 
Pristali na to? Zamolili ih da to ne rade lukom i strijelom? Rekli: “Nemojte bijelce!”? Naglasili da ima dovoljno mladih žena čije se meso može jesti pa da nema potrebe ubijati starije žene kako bi se ostatak stanovništva prehranio?

Ili bismo se svim silama pobunili i zapitali u kakvom to suludom društvu živimo?

Kada pričamo o lovu i Nacrtu Prijedloga Zakona o lovstvu onda se ugrubo aktivizam za prava životinja dijeli na ova dva tabora. Sramežljivo prigovaranje oko nekih sporednih stvari koji ne diraju u suštinu problema i nedvosmislena potpuna osuda zločinačke legalne prakse lova.

U prilog prvom pristupu navode se argumenti da će se takvim postupnim koracima nešto trenutno popraviti na bolje (zapravo eventualno manje užasno) dok jednom u budućnosti situacija ne bude zrela za ukidanje lova, a u suprotnom ako tražimo sve, onda nećemo trenutno dobiti ništa jer tražimo previše. Kaže se da se ovakvim pristupom postupa realno.

Ova argumentacija ima niz manjkavosti, a možda se glavni prigovor odnosi upravo na to što se nešto neprihvatljivo održava prihvatljivim kako bismo se zadovoljili gotovo neprimjetnim pomacima. Osim toga, razina svijesti potrebna za promjenu ovakve prakse se održava gotovo istom. Ono čime bi aktivisti trebali najviše raspolagati, svojim primjerom, svojom ispravnošću, svojom sviješću i odlučnošću da se suprotstave problemu, sve to ovakvim pristupom gotovo uopće ne dolazi do izražaja.

Kakva se poruka šalje takvim djelovanjem? Umjesto da se jasno artikulira problem, predlože rješenja i time ne ostavi prostora ikakvim važnijim, točnije nedopustivim kompromisima, agresor tek treba prihvatiti za njega sitne kompromise i svijet se vrti kao i prije. Niti izbliza nije ponuđen ispravan koncept koji nedvosmisleno zahtijeva drastičnu promjenu svijesti. Suočavanje s promašenošću postojećeg koncepta takvim je pristupom gotovo u potpunosti izostalo.

Stoga aktivizam koji ide u smjeru prava životinja (između ostalog onih životinja izloženih legalnoj zločinačkoj praksi lova) mora postati nepopustljiv. Ukoliko bi i bilo točno da je trenutno realno postići jako malo (što je upitno) sigurno nije nerealno uputiti zahtjev za potpunim oslobođenjem životinja i zahtijevati da trenutno nastupi obveza uvažavanja njihovih temeljnih prava. Mnogi aktivisti tu realnost žive već sada. Izravno ne sudjeluju u ubijanju i izrabljivanju životinja, svakoga dana, unatoč slaboj ili nikakvoj podršci okoline, podižu razinu svoje svijesti, informiranosti, kao i ljestvicu ispod koje u svojoj svakodnevnoj praksi ne idu. Poštuju prava životinja na život i slobodu, aktivno se trude živjeti suživot sa svim vrstama životinja, nastojeći ih ni na koji način ugroziti. Uspijevaju, iako nije jednostavno. Dakle individualno je ili u određenim, za sada u odnosu na ukupno stanovništvo, manjim skupinama ipak realno. I kako se to onda misli da se zahtijeva nešto nerealno? Realnost takve prakse ćete dokazati Vi. Što je više Vas to će se realnijim pokazati ono što se tvrdi da je nerealno.

 

“Zaštitarska” pozicija

Osvrnimo se sada na sami Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu. Rasprava se uglavnom vodila oko članka 46. i članka 58. spomenutog Nacrta.

Navedimo tekst članka 46.:

Članak 46.

(1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado.
(2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada.

U nastavku slijedi dio komentara kojeg su u mrežnoj raspravi na stranicama Ministarstva poljoprivrede ostavili Prijatelji životinja (cijeli tekst je ovdje):

Predlažemo da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.

Obrazloženje: Podržavamo članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačena izrazito nepopularna i nehumana odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka.

(…) Ako se smatra potrebnim dopuniti članak 46., radi boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, tada predlažemo dodavanje stavka 3. kako smo formulirali. Vjerujemo da se svi slažu da je pri donošenju novog Zakona o lovstvu cilj poboljšati ga, a ne produbljivati pravne praznine i proširivati područje samovolje.

(…) Sigurno ni sami lovci ne žele biti ubojice pasa, no kada je u Zakonu dvosmislena odredba ili ako se njime dopusti ubijanje pasa i mačaka, tada se svi lovci smatraju ubojicama pasa, što nije pravedno ni prema lovcima koji nikada ne bi zapucali u psa ili mačku. Nesporno je da psi i mačke jednako osjećaju bol i patnju neovisno nalaze li se u lovištu ili na ulici te ih zakoni moraju tako i tretirati. Ako je ubijanje pasa ili mačke zabranjeno običnom građaninu, tada treba biti zabranjeno i lovcima.

(…) Psi i mačke koje se zateknu u lovištu nisu divlje životinje koje su se rodile u šumi i koje teroriziraju ostale životinje u šumi svojim predatorskim nagonima, kao što to pretjerano, bez ikakva pokrića, i dramatično pokušavaju predstaviti pojedini lovci. Činjenica je, a praksa to potvrđuje, da najveću štetu u lovištima čine upravo pojedini lovci i krivolovci. Srećom, u Hrvatskoj nemamo čopore podivljalih pasa lutalica koji predstavljaju ugrozu za ljude i ostale životinje. Sama riječ „lutalica” je izmišljen termin jer su svaki pas i mačka u lovištu ili napušteni ili izgubljeni.

(…) Nehumano je i nedopustivo dodatno ih kažnjavati zakonskom odredbom koja bi dopuštala lovcima da ih odstrjeljuju.

(…) Vrlo lako može doći do tragedije jer lovci pucaju po psima u čijoj se neposrednoj blizini igraju djeca, teško uočljiva zbog grmlja i visoke trave, a pucaju i u blizini skrbnika pasa koji svoje pse istrčavaju i imaju pod nadzorom.

(…) Njihova je dužnost, kao i svakoga građana, pomoći mačkama ako ih zateknu u lovištu upućivanjem na sklonište za životinje ili udruge koji će ih kastrirati i time ograničiti njihovo daljnje razmnožavanje.

(…) Stoga podržavamo trenutačni prijedlog članka 46. i smatramo nužnim da ostane, a eventualno ga se može nadopuniti na način kako smo predložili.”

Čitajući dijelove ovog komentara, čak i da ne znamo da su ga napisali Prijatelji životinja (aktivistička udruga za zaštitu životinja), jasno nam je da autor(i) komentara nastoje ići u smjeru interesa životinja. Doduše samo nekih životinja i samo nekih njihovih interesa. Naime, dok se s jedne strane staje u obranu pasa i mačaka, čak i na području terminologije (suprotstavljajući se npr. terminu “lutalica”), iskazuje protivljenje njihovu ubijanju, kao i percepciji o njihovom predatorskom teroru u šumi, ispravno osvješćuje nedopustivost dodatnog kažnjavanja nevinih, s druge se strane jednako tako podržava, pa čak i pohvaljuje članak Nacrta Prijedloga koji podrazumijeva lov kao regularnu (a ne zločinačku) praksu, podilazi se onim lovcima koji ne žele biti ubojice pasa i mačaka u odnosu na ostale lovce, kao da je to što su (oni koji ne žele biti ubojice pasa i mačaka) još uvijek ubojice ostalih životinja u šumi sasvim normalna stvar, kad se puca po psima tragedijom se ne smatra ubijanje pasa, nego samo ako stradaju djeca i na koncu aktivisti sami (na što ih pak nitko nije tjerao) pozivaju na kastriranje pasa i mačaka kako bi se ograničilo njihovo razmnožavanje čime krše jedno od njihovih temeljnih prava na tjelesni integritet.

Navedimo sada Članak 58. spomenutog Nacrta:

Članak 58.

(1) Zabranjeno je loviti divljač:
1. načinima i sredstvima kojima se ona masovno uništava
2. u pojasu 300 m od granice posebno zaštićenih dijelova prirode iz članka 10. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona i prolaza koji služe za migraciju divljači preko i ispod autocesta osim uz dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode
3. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja
4. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom.
5. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike, električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom
6. gaženjem i lovljenjem motornim vozilima ili čamcima na motorni pogon te letjelicama svih vrsta
7. zvijerima i psima koji nisu lovački psi
8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja
9. automatskim oružjem te poluautomatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima ako spremnik može sadržavati više od dva naboja i
10. za vrijeme lovostaja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom.
(2) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode dopustiti lov korištenjem sredstava iz stavka 1. ovoga članka, ako je ugroženo zdravlje ljudi, stoke, druge divljači i drugih životinjskih vrsta ili za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili ako je potrebno provesti mjere propisane člankom 44. stavkom 1. točkom 8. ili člancima 55. stavak 1. i 56. ovoga Zakona.
(4) Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode dužno je dati svoju prethodnu suglasnost u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. U protivnom, smatra se da je prethodna suglasnost izdana.
(5) Prethodnu suglasnost iz stavka 3. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako se radi o upotrebi sredstava iz stavka 1. ovoga članka za lov svinje divlje, lisice i čaglja.
(6) Lovostaj po vrstama divljači, ovisno o njihovim svojstvima i uvjetima u kojim ona obitava propisat će ministar pravilnikom.
(7) Dopušteno je:
1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnu običnu i lisicu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu
2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica)
3. radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa.

Kao komentar ovom članku Nacrta Zakona, Prijatelji životinja su, između ostalog, naveli (cijeli tekst je ovdje):

Podržavamo i pohvaljujemo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja

Obrazloženje: Prethodni Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu iz 2015. godine predlagao je mogućnost lova lukom i strijelom, što je s pravom izazvalo veliko zgražanje javnosti koja se snažno protivi bilo kakvom proširenju mogućnosti ubijanja životinja u lovu.

(…) Također, korištenje luka i strijele kao metode kontrole naseljenosti populacije divljači nije učinkovito, zbog čega takva vrsta lova služi isključivo sadističkoj rekreaciji pojedinaca, a to nije razlog da se ova okrutna praksa dopusti zakonom.

(…) Činjenice jasno pokazuju da je lov lukom i strijelom nehuman, nema opravdanja i služi iskazivanju razmetljivosti lovaca te su neizbježna ranjavanja i sakaćenja.

(…) Čak i najvještiji od njih moraju priznati da je iznimno teško pogoditi životinju izravno u srce.

(…) Ne postoji siguran način da se životinju odmah ubije lukom i strijelom.

(…) Takvo tiho oružje velika je opasnost i za lovce, koji ionako često stradavaju od svojih kolega, kao i za građane kojima, dok šeću prirodom, u glavu može doletjeti strijela, a nisu upoznati da taj čas traje lov jer ne čuju pucnjeve.

(…) I sami promotori ove vrste lova na svojim internetskim stranicama sažimaju apsurd lova: „U današnjem vremenu, gdje čovjeku – lovcu nije više potrebno loviti divljač za potrebe prehranjivanja je teško postaviti moralne i etičke razloge, koji tjeraju čovjeka u ulogu lovca, na lovačku aktivnost, gdje u svojoj krajnjoj fazi uključuje upletenost u smrt divljih životinja.”

(…) Uvođenje lova lukom i strijelom samo bi se negativno odrazilo na turistički imidž Hrvatske. Dovoljna je samo jedna fotografija srne probodene strijelom u Hrvatskoj i to može nanijeti golemu štetu turizmu i ugledu Hrvatske. To što Hrvatska ima zabranu ove vrste lova do sada itekako je opravdano i tako treba ostati. Stoga pohvaljujemo Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u Zakonu u lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom.”

I u komentaru na ovaj članak Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ponovno primjećujemo sličan stil zalaganja za dobrobit životinja. Uz nekoliko pozitivnih primjedbi na apsurdnost lova (pri čemu aktivisti nisu potpisali sebe nego same promotore lova (je li im neugodno reći svoje mišljenje?)) iz ovakvog zalaganja može se iščitati da je prihvatljiva održivost lova kao redovne prakse, da je prihvatljivo ako se životinju brzo ubije, da je u redu ubijati nekim drugim oružjima, a više su zabrinuti za kontrolu naseljenosti, turistički imidž Hrvatske, pa i za sigurnost samih lovaca (obučenih ubojica životinja) nego za ono čime se bave – dobrobit životinja. I dakako, nisu propustili pohvaliti Ministarstvo poljoprivrede, koje uz zabranu ubijanja lukom i strijelom ostavlja na snazi dozvolu ubijanja životinja svim ostalim “naprednim” načinima ubijanja.

Konačno, u dodatnom komentaru na ovaj članak, Prijatelji životinja založili su se za puha:

“Predlažemo brisanje članka 58. stavka 7. točke 2., kao i brisanje puha s popisa divljači u članku 8. Kao što navode i sami lovci na svojim stranicama, za razliku od prošlosti, puhovo meso danas više nije izvor preživljavanja, već puholov predstavlja izliku za druženje, pri čemu je sam ulov od sporednog značaja. Puh se u prošlosti lovio i zbog krzna, što također više nije slučaj, osobito i zato što je u Hrvatskoj zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna. Lov i ubijanje puha nije ničim opravdano, osim obijesnom ljudskom potrebom za zabavom i druženjem, što ne može i ne smije biti razlog za dopuštanje lova na ove životinje. Nema nikakvih opravdanja za dozvolu puholova, a postoji niz argumenata protiv, od kojih su najvažniji etička neopravdanost ubijanja ovih životinja i dosegnuti stupanj zaštite životinja u Hrvatskoj, za što je veći dio javnosti vrlo senzibiliziran i zainteresiran.”

Ako sam dobro shvatio “puhovo meso danas više nije izvor preživljavanja”? A tijelo ubijene srne ili lisice jest izvor preživljavanja? Kao aktivisti za dobrobit životinja trebali bi znati da meso niti jedne životinje danas nije izvor preživljavanja, jer je biljna prehrana dostatna i čak zdravija za čovjeka od prehrane tijelima ubijenih životinja. Znaju oni to, ali ipak nisu naveli.

Možemo se samo podsjetiti kako bi ovakvo zalaganje zvučalo u slučaju hipotetske situacije s početka:

“Bijelci koji se zateknu na području lovišta nisu tamo svojom krivnjom i stoga ih nije humano ubijati. Privedite bijelce i radije ih dovedite nama, pa ćemo ih mi kastrirati, da ograničimo njihov broj. Kako su i lovci bijelci, tako bi moglo doći do toga da i same lovce ubijete (a to sigurno ne želite).

Zabranite lov na ljude lukom i strijelom? Od pogotka strijele je velika vjerojatnost da ne nastupi trenutna smrt. Pohvaljujemo članak koji to zabranjuje.

Nazadna je praksa ubijati starije žene jer njihovo meso danas više nije izvor preživljavanja.”

To što bi bijelci bili kastrirani, ljudi ostalih boja kože nesmetano ubijani, doduše ne lukom i strijelom, ali puškama ili nekim drugim oružjima da, što bi tijela mladih žena i dalje bila izvor preživljavanja, to bismo propustili primijetiti, makar jednom riječju ih spomenuti, da ne kažem još i, kojim slučajem, za njih se založiti.

Osloboditeljska pozicija ili pozicija (temeljnih) prava životinja

S osloboditeljske pozicije ili pozicije temeljnih prava životinja većina je gore navedenih argumenata irelevantna. Želja za nasilnom kontrolom naseljenosti nije nikakvo opravdanje za kršenje temeljnih prava životinja, turistički imidž države ne može biti ispred nečijeg prava na život i slobodu, način na koji se nekoga ubija ne može zasjeniti samu činjenicu ubijanja, život jedne vrste životinja ne može biti ispred života drugih vrsta zbog činjenice da se njihovo ubijeno tijelo više ne nalazi na nekoj imaginarnoj listi za izvor preživljavanja i slično…

S osloboditeljske pozicije i pozicije temeljnih prava životinja nema opravdanja za lov, niti se osloboditelji namjeravaju previše uživljavati u ulogu lovaca, kako je njima trenutno loviti, što bi im bilo bolje, gdje bi oni trebali napraviti pokoji manji ustupak ili slično. Osloboditelji se uživljavaju u ulogu onoga čija su temeljna prava ugrožena, a to su životinje izložene zločinačkoj praksi lova. I oni zahtijevaju trenutno ukinuće i zabranu lova. Ako lovcima i podržavateljima lova baš nije jasno, ili ako nisu u stanju shvatiti, kao posljedicu opće zabrane može im se, primjerice, na tekst u kojem tvrde da je “dopušteno u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnu običnu i lisicu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu i loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica)”, ako treba i specifično pojasniti da im to, što se osloboditelja tiče, nije, niti može biti dopušteno, jer lov sam po sebi nije i ne bi trebao biti dopušten.

Na Članke 46. i 58. smatram potrebnim reagirati na sljedeći način:

Ukinuti i zabraniti lov. U tom smislu zabraniti ubijanje svih životinja, pa tako i pasa i mačaka bilo gdje pa tako i u šumi odnosno u tzv. lovištu. Zabraniti ubijanje svih životinja bilo kojim načinom pa tako i pomoću hladnog oružja, luka i strijele ili slično. Ne može biti dopušten lov na životinje, pa tako niti na jelene, srne, lisice ili velikog puha.”

Kao opći komentar Nacrtu Prijedloga Zakona o lovstvu ukratko bih naveo sljedeće:

“Sve životinje moraju imati zakonom zajamčeno:
– pravo na život
– pravo na slobodu
– pravo na poštedu od mučenja i zlostavljanja
– pravo na tjelesnu cjelovitost
– pravo na prirodno stanište
i ljudi bi u svojoj svakodnevnoj praksi trebali činiti sve u okviru svoje odgovornosti da im ta prava ne ugrožavaju.

Trenutno bi trebale nastupiti sljedeće zabrane:
– zabrana izlaganja životinja ekstremnim uvjetima nedostojnima života
– zabrana ubijanja životinja
– zabrana mučenja, ozljeđivanja i tjelesnog onesposobljavanja životinja
– zabrana izrabljivanja životinja
– zabrana zatočavanja životinja
– zabrana trgovanja živim životinjama
– zabrana vlasništva nad životinjama

Kršenje ovih prava ili zabrana može se smatrati opravdanim jedino u slučaju obrane od nepoštivanja ovih prava neke jedinke u odnosu na drugu (uz poštivanja pravila primjerenosti obrane) ili očuvanja većeg neposrednog interesa određene jedinke (u slučaju potrebe za medicinskom intervencijom ili u slučaju potrebne skrbi) što bi detaljnije trebalo biti regulirano zakonskim podaktima.”

Na stranicama Ministarstva poljoprivrede u raspravi o Nacrtu Prijedloga Zakona o lovstvu izdvojio bih komentar Roberta Međugorca pokretača građanske inicijative “Oslobođenje životinja” koji se osvrnuo na članak 1. i članak 3. Nacrta koji u originalu glase:

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

Članak 3.

Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

To je ujedno bio jedan od rijetkih osloboditeljskih komentara koje sam primijetio u raspravi:

“Lov, hajke, pucanje po nedužnim životinjama, uzgoj, iskorištavanje, trofeji i sve ostale grozne stvari koje rade naoružane ubojice tzv. “lovci”, sve to mora pod hitno biti zabranjeno, ako nam je kao društvu imalo stalo do životinja i etičnog odnosa prema njima. Stoga predlažem ove izmjene:

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom u potpunosti se zabranjuje uzgoj, lov i korištenje životinja općenito pa tako i onih koje su fizički i ovisnički slobodne (tzv. „divljači), ali nisu slobodne i pravno jer ih zakon još uvijek tretira kao stvari, vlasništvo i resurs, a ne kao svjesne i osjećajne individue. Također se u potpunosti zabranjuje i korištenje dijelova životinja.
(2) U potpunosti se zabranjuje pucanje po šumi ili igdje drugdje te ubijanje svjesnih i osjećajnih životinja ljudskih ili ne-ljudskih bez obzira na to koji su motivi i razlozi agresora, tj. naoružanih ubojica tzv. „lovaca“.
(3) Ovim zakonom automatski prestaju postojati i sva mjesta u RH koja bi se tretirala kao tzv. „lovišta“.
(4) Ovim zakonom automatski se zabranjuju i sve lovačke organizacije te izdavanje dozvola za lov.
(5) Ovim zakonom automatski se zabranjuju i svi studiji tzv. „Lovstva“ poput onih na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Veleučilišta u Karlovcu te Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
(6) Kao ljudska vrsta trebamo se u potpunosti razvlastiti nad drugim vrstama Zemljana i nad prirodom općenito te se prestati ponašati kao arogantni i bahati „gospodari“ jer se to gospodarenje pokazalo izuzetno pogubnim i štetnim za sve druge vrste pa tako i za nas.

Članak 3.

Sve životinje pa tako i one koje su slobodne fizički i ovisnički, ali ne i pravno (tzv. „divljač“), do sada nisu imale nikakvu zaštitu, a kamoli osobitu zaštitu RH, nego su tretirane od RH samo kao „dobro“ te će od sada zakonski biti tretirane kao svjesne i osjećajne individue čija temeljna prava; pravo na život, slobodu, tjelesnu cjelovitost i prirodno stanište, ljudi moraju poštivati.

Ovim izmjenama svi ostali članci zakona postaju nevažeći.

Ako želimo biti i malo pošteni prema životinjama, onda naprosto nije dovoljno da samo ostane zabranjeno loviti lukom i strijelom te da ubojice (lovci) ne smiju ubijati pse i mačke. Nisu psi i mačke jedine životinje prema kojima ljudi trebaju imati obzira, nego moramo biti obzirni i prema svim ostalim životinjama.

Vrijeme je da okrenemo stranicu i učinimo svijet boljim mjestom za sve Zemljane.”

Doprinos raspravi dali su i članova udruge “Glas životinja” osvrćući se na Članak 2. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu koji glasi:

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013.) i

– Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.01.2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013.).

Stoga bih za kraj izdvojio njihov dosta zanimljiv komentar koji ocjenjujem kao osloboditeljski bez obzira kako oni sami doživljavaju svoje zastupanje interesa životinja:

Poštovani, cijeneći trud koji se ulaže u poštivanje različitih direktiva, predlažemo jednostavno rješenje: potpuni prestanak lova. Davno je već preko nacionalnih parkova dokazano da lov nije potreban kao regulator ravnoteže u prirodi jer priroda, koja je jača snaga od svih nas, sama regulira sve ako joj to dopustimo. Oslovljavanje lova kao nečeg tradicionalnog je na negativnoj strani te moguće lijepe riječi. Nešto što uključuje aktivnosti štetne po osobnost i druge ljude te ubijanje drugih živih bića, ne može biti tradicija niti dobar smjer za budućnost Hrvatske. Lovci neka se brinu za životinje i šume, neka ih love fotoaparatima i čak povedu turiste da to isto naprave te tako svi uživaju u blagodatima prirode. Sve ostalo treba pripasti pod kazneni zakon.

Lov mora otići u povijest, a svi mi, trebamo bolji odlučniji i brojniji (osloboditeljski) aktivizam za prava životinja. Priključimo se!

Zašto su Prijatelji životinja na svojoj mrežnoj stranici čak nekoliko puta pozvali javnost i aktiviste da pohvale zloglasno Ministarstvo poljoprivrede i krvavi Zakon o lovstvu, zar je to u interesu nedužnih žrtava?

Zašto su Prijatelji životinja na svojoj mrežnoj stranici čak nekoliko puta pozvali javnost i aktiviste da pohvale zloglasno Ministarstvo poljoprivrede i krvavi Zakon o lovstvu, zar je to u interesu nedužnih žrtava u koje se kukavički puca?

 

Poziv koji su Prijatelji životinja slali e-poštom svim aktivistima da se uključe u raspravu na e-Savjetovanju.

Poziv koji su Prijatelji životinja slali e-poštom svim aktivistima da se uključe u raspravu na e-Savjetovanju.


Prenosimo prvih 6 od 14 stranica komentara građana koje još uvijek možete pročitati na e-Savjetovanju (komentari su poredani od najnovijih prema najstarijima):

Tatjana Ignjatić Zokić 23.07.2017 23:42 
Pero Sabljak, ove stranice zaista nisu nicija privatna komunikacijska linija, i nacin komunikacije treba svesti u one koje stranica zahtjeva. Tema je zakon (koji god) i sukladno tomu mozete ponuditi izmjene clanaka ili komentirati ne/slaganje sa postojecim bez konkretne ideje za drugi. Kad ste vec napomenuli, samo ja, i nitko drugi nanasa vodu okolo vac tri tjedna svima ( i divljim i prolaznim zivotinjama i sva voda je preko mog vodomjera).Zivim u lovnom podrucju i vodim brigu za oko 1.000.000 m2. Smece razbacano uoklo samo ja skupljam ukljcujuci i leseve cije postojanje prijavljujem policiji, lovcima i inspekciji. Nadalje, sve divlje deponije ja prijavljujem jer su ista lokalni obicaj, zbog navedenog sam po selima na listi za odstrel. I ni od ovog zakona necu odustati dok se ne prilagodi Ustavu ili Ustav ne promjeni, taman morala dizati ustavnu tuzbu. A o utjecaju kemikalija, posebice na vodu, slobodno mozemo na drugi nacin razgovarati jer sam u ovoj drzavi najkompetentnija za isto! S postovanjem.
Robert Međugorac 23.07.2017 23:35
Lov, hajke, pucanje po nedužnim životinjama, uzgoj, iskorištavanje, trofeji i sve ostale grozne stvari koje rade naoružane ubojice tzv. “lovci”, sve to mora pod hitno biti zabranjeno, ako nam je kao društvu imalo stalo do životinja i etičnog odnosa prema njima. Stoga predlažem ove izmijene:
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom u potpunosti se zabranjuje uzgoj, lov i korištenje životinja općenito pa tako i onih koje su fizički i ovisnički slobodne (tzv. „divljači), ali nisu slobodne i pravno jer ih zakon još uvijek tretira kao stvari, vlasništvo i resurs, a ne kao svjesne i osjećajne individue. Također se u potpunosti zabranjuje i korištenje dijelova životinja.
(2) U potpunosti se zabranjuju hajke i pucanje po šumi ili igdje drugdje te ubijanje svjesnih i osjećajnih životinja ljudskih ili ne-ljudskih bez obzira na to koji su motivi i razlozi agresora, tj. naoružanih ubojica tzv. „lovaca“.
(3) Ovim zakonom automatski prestaju postojati i sva mjesta u RH koja bi se tretirala kao tzv. „lovišta“.
(4) Ovim zakonom automatski se zabranjuju i sve lovačke organizacije te izdavanje dozvola za lov.
(5) Ovim zakonom automatski se zabranjuju i svi studiji tzv. „Lovstva“ poput onih na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Veleučilišta u Karlovcu te Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
(6) Kao ljudska vrsta trebamo se u potpunosti razvlastiti nad drugim vrstama Zemljana i nad prirodom općenito te se prestati ponašati kao arogantni i bahati „gospodari“ jer se to gospodarenje pokazalo izuzetno pogubnim i štetnim za sve druge vrste pa tako i za nas.
Članak 3.
Sve životinje pa tako i one koje su slobodne fizički i ovisnički, ali ne i pravno (tzv. „divljač“), do sada nisu imale nikakvu zaštitu, a kamoli osobitu zaštitu RH, nego su tretirane od RH samo kao „dobro“ te će od sada zakonski biti tretirane kao svjesne i osjećajne individue čija temeljna prava; pravo na život, slobodu, tjelesnu cjelovitost i prirodno stanište, ljudi moraju poštivati.
Ovim izmjenama svi ostali članci zakona postaju nevažeći.
Ako želimo biti i malo pošteni prema životinjama, onda naprosto nije dovoljno da samo ostane zabranjeno loviti lukom i strijelom te da ubojice (lovci) ne smiju ubijati pse i mačke. Nisu psi i mačke jedine životinje prema kojima ljudi trebaju imati obzira, nego moramo biti obzirni i prema svim ostalim životinjama.
Vrijeme je da okrenemo stranicu i učinimo svijet boljim mjestom za sve Zemljane.
Diana Brozović 23.07.2017 23:05
Ovim putem pohvaljujemo izmjene Zakona o lovstvu. Skrećemo pozornost na uvažavanje problematike “uklanjanja” pasa i mačaka iz lovišta jer se termin “uklanjanje” do sada vrlo često zloupotrebljavao. Stoga Podržavamo prijedlog Prijatelja životinja da se članak 46. nadopuni stavkom 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podsjetimo da su Kaznenim zakonom već definirane kaznene odredbe za nepotrebno mučenje i usmrćivanje životinja. Smatramo da je nužno potrebno uskladiti ova tri spomenuta Zakona. Također pozdravljamo stavak 1. točku 8. članka 58. kojime je zabranjen izrazito nehuman lov životinja lukom i stijelom. U 21. stoljeću, kada to nije čovjeku nužna potreba i način preživljavanja, lov ne može imati turističku i rekreativnu funkciju kako je rečeno u članku 1. Hrvatska ima mnogo drugih atributa na kojima treba temeljiti svoju turističku ponudu. A pojedinci koji smatraju da je lov sport neka samo imaju na umu da u sportu obje strane znaju da sudjeluju.
Diana Brozović
V.d. predsjednica Glavnog foruma ORaH-a
Ivan Vitman 23.07.2017 22:43
Zaštitni pojas od ruba naselja trebao bi biti 700m
Filip Mak 23.07.2017 22:37
Lovstvo treba općenito zabraniti, jer se je čovjek kroz tisućlječa razvijao da bi sam sebi mogao uzgojiti hranu i samim tim lovstvo je nepotrebno…U Hrvatskoj je skoro svaki lovac i krivolovac, to jejedna jako zanimljiva činjenica…I s obzirom da je čovijek dovoljno razvijeni da sam sebi uzgoji hranu, lovstvo je samim time nepotrebno kao što sam već rekao i lovstvo je dokaz primitivizma i svodi se samo radi nečijeg užitka za ubijanjem…a što se tiče toga da lovci kao brinu o životinjama, to su gluposti jer životinje nisu glupe i znaju same do hrane doći, a njima je u interesu da te iste životinje ostanu na tom mjestu samo da bi ih mogli ubiti….a lovni turizam bolje da ni ne spominjem znači to je jedna obična gadost zvati strane lovce i naplačivati im za ubijanje fuj….
PP Orahovica d.o.o. 23.07.2017 22:01
Ovaj Nacrt Prijedloga Zakona u odnosu na dosadašnji Zakon donosi nove postupke u njegovoj provedbi poglavito u pojedinim dijelovima koji se odnose na zakupe lovišta te rokove duljine zakupa. Danas kada smo dio EU, mišljenja smo da se još više trebaju motivirati lovozakupnici kako bi u povoljnijim uvjetima unaprjeđivali hrvatsko lovstvo te stoga predlažemo dulji rok zakupa lovišta te još neke dodatne dopune a sve s ciljem bolje provedbe ovog Zakona. Mišljenja smo da će na ovaj način na dobitku biti i Država jer će se dugogodišnje zapuštene površine namijenjene lovstvu staviti u funkciju, dodatno će se pokrenuti i ova grana poljoprivrede a puniti će se i državni proračun.
Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti 23.07.2017 21:07
Pero Sabljak, svaka Vam čast. To je prava slika lovca, čuvara prirode punog ljubavi prema njoj i svemu živom u njoj. Vi znate da ono što volite ne ubijate inače bi bili licemjerni poput ovih koje prozivate. Lovac bez puške. Svaka Vam čast.
eleonora hrupelj 23.07.2017 20:59
Poštovani gospodine Pero Sabljak – niste jedini niti vi osobno niti skupina o nečem vodi računa i to radi o svom trošku. I trudu. U ovoj državi postoji jako puno ljudi koji praktički odrađuju ono što bi morala država – a koja je sam propisala zakone. No to sve NEMA VEZE sa Zakonom o lovstvu. A vi lovci se organizirajte i reklamirajte se u javnosti. Napravite “radnu” akciju, pozovite pučanstvo. Širite ove druge vijesti i što točno sve radite. I iz svog okruženja maknite kvazi lovce.
Sanja Jelić Županić 23.07.2017 20:49
Generalno apeliram na predlagatelja, nadležni saborski odbor a potom na saborske zastupnike da se prilikom izrade i donošenja ovoga zakona vode interesom zaštite okoliša i humanim pristupom životinjama.
Pero Sabljak 23.07.2017 19:51
Evo mene iz priropde da vas izvjestim …dakle situacija je ovakva u ovom djelu lovista ima vode za jos 2 dana potom ce trebati dostaviti jednu cisternu…posto zastitnici zivotinja nisu u mogucnosti dostaviti vodu to ce odraditi oni “lovci sto samo oce da ubijaju” ja znam da bi i vi ostali rado sudjelovali i podjelili troskove i ove i svih sljedecih akcija po lovistima pa ako nekoga zanima broj ziro racuna neka se slobodno javi ja mu ga dam i objasnim kako se uplacuju donacije gradana…sutra posljepodne sam na raspolaganju za sve informacije… Pozz…
P.S. maknite komarnike da komarice slobodno udju u vase sobe i uzmu hranu za svoje mlade…nebudite bezosjecajni…i oni su ziva bica…
Sabina Milošević 23.07.2017 19:32
Molim Vas, zaštitite one koji se ne mogu sami braniti. Neka i naša Zemlja bude moderna i neka svima ponosno da do znanja da brine o onima kojima treba pomoć. Zaštitite naše životinje.
Pero Sabljak 23.07.2017 18:45
prijedlog za sve vas velike ljubitelje zivotinja i biljaka jer i one zive cak su i korisnije od zivotinja i treba ih cuvati jer proizvode kisik za nasa smrdljiva tjela… pošto u ovo doba godine u prirodi ima hrane za sve vrste i nije potrebno unositi zbog vremenskih uvjeta a to je ovih vani 36 stupnjeva …lijepo natenkirajte u svoj auto 75 kn goriva…kupite su 4 bacvice od 50 l sa cepovima to vam je cca 4×85 kn… sve to napunite svjezom vodom i lagano u poljska prostranstva…i u sume…ako nenadete pogodno mjesto za istresti vodu mozete izvaditi iz auta lopatu i motiku te iskopati rupu postavite najlon ali neki deblji..lagano nabacite po njemu suhe trave te zatrpajte zemljom u tankom sloju da ostane mjesta i za vodu ..potom istresete vodu u tu povrsinu ….sutra nemorate nista kupovati jer sve to imate nemorate nista niti raditi samo onaj prvi dio natenkirate svoj auto sa opet 75 kn iz kucnog budeta i 200 l vode pa lagano na put…ta inprovizacija poilista moze potrajati i 3 tjedna dok srne i jeleni i svinje neizbuse najlon papcima..a 3 tjedna je dovoljno da izbetonirate poiliste i da ga napunite vodom… molba povedite i svoju djecu u te akcije jer jako uzivaju u tim poslovima…oni su istinski ljubitelji prirode a mi priuceni… samo Vas molim nemojte reci djeci da radite to jer lovci nece…recite im da pomazete lovcima jer je jako vruce nestignu svima odnjeti vode..ili nesto slicno… lovac pero Vas sada pozdravlja jer mora otici provjeriti one 3,500 l sto je jucer odvezao …i ona ostala poilista gdje ce sutra nositi….svaki puta kad iznesete 200 l vode u atar ucinit cete vise za lovstvo i divljac nego kad sjedite pod klimom u dnevnom boravki i ovdje laprdate o stvarima koje nepoznajete… daj Boze da u prirodi postanete istinski ljubitelji prirode koji ju razumiju… ajmo briniti o zivotinjicama… pozz…
Pero Sabljak 23.07.2017 18:27
eleonora hrupelj prošli posto moze biti namjenjen i Vama… Vzeleni i prijatelji prirode pozelite a lovci ce pohvatati pse i macke i dostaviti samo recite kuda zelite ….pa to sto je u divljini iznemoglo od gladi se vecinom neda uhvatiti jel vam to palo na pamet…koje vi gluposti ovdje pisete…uhvati lovac macku i psa sve to stavi u torbu i nosu u ustanovu za zbrinjavanje pas zadavi macku u torbi lovac kriv sto nije imao dvije torbe da ih razdvoji …i tako redem….gospodo draga…jos jedan post uz prijedlog…i moram ici…
eleonora hrupelj 23.07.2017 18:21
Vezano uz komentar Dr. sc. Lana Ofak – očito se zakon mora doraditi u skladu sa tim primjedbama, pa valjda i sa svim ostalim ovdje. Da li će nakon te dorade nacrt zakona ponovo ići na e-savjetovanje ili ćete bešto urediti nešto nećete i poslati u Sabor? Gdje se uopće može vidjeti prijedlog zakona PRIJE nego u Sabor na glasovanje?
Pero Sabljak 23.07.2017 18:21
Tatjana Ignjatić Zokić poštovana gospodo…oćigledno imate popis zakona koje trebate ovdje zalijepiti ..ja ih nemam i ne trebaju mi…ja nisam vrijedjao niciju djecu a ako jesam (neznam s cim ) moja isprika…e sada o cemu pricamo nego o djeci-buducnosti-nadolazecim narastajima…ako je mojem ocu moj djed ostavio njive i pasnjake kojima hodaju kapitalni srnjaci,, mase prekrasnih ptica sto selica sto stalno naseljenih vrsta…ako mu je ostavio poglede na savrsene jelenske primjerke ako mu je ostavio bistre i pitke potoke cistu sumu i livadu sve mirise rosnog jutra… i moj otac je to sve meni prosljedio 2 desetljeca kasnije…odakle meni pravo i tko sam ja da ja svojem sinu ostavim u nasljedje sikaru pokraj koje nesmije proci jer postoji mogucnost da ga izgrizu divlji psi…odakle mi pravo da mu ostavim livade zatrpane smecem…odakle mi pravo da unistim mirisna jutra …odakle mi pravo da mjenjam ono sto funkcionira stoljecima… VI poštovana gospogo mozda smatrate da imate pravo ja nemam…meni je ovu zemlju posudio moj otac da prozivim zivot poslje toga cu ju ja posuditi svojem sinu a za zivoto cu dati sve od sebe da ostane takva kakvu sam je dobio…osim sto cu maksimalno paziti da ispraznim što više VAŠIH divljih deponija smeca…isto cu nauciti svoju djecu da priroda nije njihovo vlasnistvo nego nihova odgovornost …odgovornost za buduce narastaje za njihovu djecu kojoj ce jednoga dana morati predati onakvu kakvu su dobili….ali kako VI brinete o prirodi predat cemo djeci gas maske da prozivotare zivot u unistenoj zemlji…. de napadajte malo stvarne krivce za stete …neodgovorne vlasnike kucnih ljubimaca…malo industriju sve i jednu granu….truju vas svaki dan…vama su krivi lovci koji love….pa draga gospodo bolje da se bavite : isusivanjem mocvara .. unistavanjem suma… trovanju rijka… nesekira vas sto u trgovinama kupujete nesto sto je samo po boji slicno kao mlijeko… niti to sto djeci pravite sendvice sa necim sto zovu salama…jesteli kad razmisljali o kemikalijama u jednoj konzervi pastete…kad 20 l vode sadrzi tu kolicinu kemikalija onda se cjevovod i voda proglašavaju necim sto nije za ljudsku upotrebu…ali ta pesteta je vama super vi cete ju bez problema servirati svojoj djeci… sta mislite poštovana gospodo ako one stete od pasa nepostoje kako su prezivljavali ti psi to malo vremena dok nepocrkaju od gladi …jeste li ih vi hranili…ili po sumama postoje neki fastfood-ovi za napustene pse i macke…ili su mozda ipak stradavale divlje zivotinje…. stvarno imate toliko stvari gdje su pravi krivci ali se vi drzite onih kojima je problem stigao nepozvan….treba rijesavati uzrocnike a ne od neduznih praviti krivce…
eleonora hrupelj 23.07.2017 18:17
Poštovano gospodine Pero Sabljak. Puno toga ste napisali, ponešto argumentirano, ponešto ne. Djeca i slatki mali psići i neodgovorni vlasnici nisu tema zakona o lovstvu. Što se tiče neodgovornih vlasnika najviše ljutih na njih ćete naći upravo među zaštitarima životinja. Odgoj djece ne spada u zakon o lovstvu. kaj se tiče slatkih malih psići i pasa a sa kojima nije vlasnik u šumi, kako je naegdje napisao vaš kolega lova – pa nismo mi šinteri da zbrinjavamo pse. Točno – niste. Pa se onda nemojte ni igrati šintera i ukalnjanje tukaćiti kao ubijanje. Nego se poslužite VAŽEĆIM Hrvatskim zakonima i pse sklonite na sigurne i lijepo ih istovarite najbližoj JLS a koja je odgovorna za svakog napuštenog psa. Ako pas ima čip uredno se naplati vlasniku kazna. Postoji Pravilnik o skloništima za životinje već preko desetljeća, postoji Pravilnik o obaveznom označavanju pasa već preko deset godin (što rade veterinari i veterinarski inspektoru?) i postoji Zakon o zaštiti životinja. Pa umjesto po građanima koji se ovdje javljaju mogli bi vi malo po veterinarskim inspektorima i po JLS što su učinili i što čine po tome da svi psi budu čipirani i da imate gdje isporučiti psa kojeg nađete bez vlasnika u lovištu O koćenju pametnih lisica , o parenju slatkih srnica sa braćom isto neću – nisu li za to lovnogospodarstveni planovi?
Tatjana Ignjatić Zokić 23.07.2017 17:49
Postovani gospodine, Pero Sabljak, deplasirajuce je, po vas, spominjati neciju djecu na ovakvim raspravama i vezano za temu koja nema nikakve veze sa dobrobiti djece, oblik i velicinu necije straznjice te sugovornike nazivati “fuj, neinteligentnim”. Ovdje raspravljamo o zakonu o lovstvu. Nadalje, vec desetcima godina psi se ubijaju od strane lovaca, stoga stetu na divljaci u razmjerima koje navodite ne postoje. Krivolov bi mozda bio ispravan odgovor, i vjerujem da se veliki dio lovaca jako zalaze u njegovom sankcioniranju sto takodjer, osim Kaznenim zakonom treba regulirati i Zakon o lovstvu. Napustanje pasa (zivotinja u vlasnistvu) definirano je Zakonom o zastiti zivotinja kao i kazne za isto te nije predmet jos jednog zakona pa tako ni ovog. U skladu sa stavkama ovog zakona, skrećem paznju na stavke: Kaznenog zakona NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15: clanci 196., 200., 201., 204. i 205.te Zakon o zaštiti prirode NN 80/13, Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13, 153/13, 78/15, Zakon o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13 , Zakon o zaštiti životinja NN 135/06, 37/13, 125/13, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, Zakon o oružju NN 63/07, 146/08, 59/12, 70/17 kao i svim popratnim pravilnicima koji proizlaze iz navedenih zakona te Ustav Republike Hrvatske NN 56/90, 135/97, 8/98,  113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 gdje je Zakon o lovstvu do sada, ukljucujuci i prijedlog nacrta u koliziji sa svim navedenim zakonima. Nuzno je potrebno uskladjivanje!
Pero Sabljak 23.07.2017 17:45
ne znam kolika je domena realnog shvacanja ove ekipe koja masta o zabrani lova…ali jesuli svjesni sta bi dobili kroz recimo kratkih 10 godina…kad je vec sama zabrana koristenja oruzja 300 m uz naseljeno mjesto dovela do toga da lisice dolaze na rubne djelove naselja i tu podizu potomke…jer je ocigledno dovoljno inteligentna (za razliku od nekih) da shvati da je tu mir i zaklon… Jesteli svjesni da bi se bez odstrela desilo to da recimo srna koja se pari sa svojim bratom ima vrhunska grla u podmladku i teze oblike skartova…problematika kromosona X i Y (i jos nekih sitnica da vam sada neobjasnjavam…nije mi struka…ali se da procitati koga zanima) Sav taj novo nastali skart bi ostao na zivotu i sav taj skart bi napucivao i onako vec unistenju zemlju …potom bi doslo jedno godisnje doba koje vi iz svojih dnevnih boravaka nevidite ali njive vecinom budu gole digdi koji izbojak se bori sa mrazevima a srnece divljaci koliko ti dusa pozeli na sve strane ..samo su sve neke mrsave…lova nema a samim tim niti lovaca tko ce odnijeti hranu u hranilista..tko ce uopce napraviti hranilista….VI gospodo ne necete VI to napraviti jer bi to znacilo podigniti svoje debele guze iz svojih udobnih fotelja a to je dio koji je Vama nepojmljiv…joooj fuj tamo je prasina nemoze moj luksuzni auto ici u prasinu on sluzi da idem na more…jos se desi i blato a u a moj auto ima zadnju vucu nemoze na blato….uh kako je tamo puno komaraca bilo kad smo bili na kupanju na jezeru nismo mogli zivjeti morali smo pobjeci vec nakon prvih pola sata otišli smo na bazene tamo je super nigdje nijednoga…pa gospodo draga kako da divljac pije vodu iz vasih betonskih bazena…gospodo draga zasto vam smetaju komarci kad su i oni ziva bica …zelite li da vam pricam o strsljenovima i obadima….zeliteli li slusati o zmijama i gusterima koji su takoder stvorenja Našeg dragog Boga….naravno da nezelite to je sve fuuuj….pa neke inteligencije su isto FUUUJ…
Pero Sabljak 23.07.2017 17:25
Marin Vitman uz duzno poštovanje vi meni prićate o razlozima nestajanja divljaih mačaka….pa cjenjeni gospodine domaća macka je iz kuce izasla u naseljeni dio a iz naseljenog djela svijeta u lovište…nemojte krivce traziti kod onoga gdje je problem dosao nego kod onoga tko ga je prouzrocio…. mozda ne bi bilo loše da malo jašite po NEODGOVORNIM VLASNICIMA A NE PO LOVCIMA Marin Vitman lovci ono sto odstrele u 95 % slucajeva odstrele po planu za odstrel 2% mladenackom pogreskom se zalomi da nesto nije u starosnom rangu recimo od 1-3 godine nego je starosnom rangu 3-6 godina…(brojke karikiraam da lakse shvatite).. a tek onih 2 % bi mozda bio krivolov sto nema nikakve veze sa lovcima…
Pero Sabljak 23.07.2017 17:15
SAMO VI SERIJSKI KLIKAJTE PALAC DOLJE ALI BAREM SVOJU DJECU DRUGACIJE ODGOJITE… naucite ih da kad se psica pusti u prirodu iz velikog zaljenja i nezeljenju da ga se uspava ,ubije ili na bilo koji nacin usmrti …u biti VI psica mucite daskapa od gladi…ali da se manomo psica…imte vi zastitnici prirode i drugih lijepih stvari za koje se zalazete… de se dogovorite kad kopirate te svoje objave u komentarima…jedni vicete da je vuka prmalo, drugi vicete da stete od vuka moraju platiti lovci…kako su nastale stete od vuka ako ga je premalo???? a ako vuk radi stete onda ih VI gospodo platite jer VI branite odstrel… cista logika pobijate sami sebe… inteligencija se ne moze kupiti na trznici…ali informacije iz realnog svijeta i zivota mogu …izadjite iz dnevnih boravaka provjerite sta pricate…pa slozite 2 i 2 pa recite ako imate sta…
Marin Vitman 23.07.2017 17:07
Pero Sabljak apsurdno je govoriti o šteti kojoj rade psi, kada lovci godišnje u RH poubijaju na desetke tisuća životinja.
Marin Vitman 23.07.2017 17:02
Pero Sabljak ako niste dosada shvatili u civiliziranom svijetu se psi i mačke lutalice , te pojedini vlasnički psi kastriraju i steriliziraju, a vi lovci upravo to ne radite. Što se tiče nestajanja divlje mačke veliku ulogu imaju domaće mačke , a još veću lovci i krivolovci. O nužnosti kastracije i sterilizacije upravo trube ti kako si ih nazvao zeleni i zaštitnici prirode. I kada sljedeći put budeš tražio krivca za nestajanje divlje mačke otiđi u neko lovačko društvo i osvrni se.
Pero Sabljak 23.07.2017 17:01
E SADA: slatki psic je iz porodice zvjeri i on naravno ima prirodni nagon…od okupljanja u copor do kasnijeg razmnozavanja… sta radi kad se okupi u copor od 4-6 jedinki kojekakvih krizanih pasa…na jednom podrucju gdje se hrani razori 10-12 gnijezda poljskih koka ….unisti 3-5 zecijih okota sto je u prosjeku 4×5 malih slatkih zecica…cca…mlada lanad isto jako lako stradava od te nove vrste predatora u lovistu…A SAMO DA SE PRISJETIMO CIJI JE ONAJ PSIC BIO …A VAŠ …UH STVARNO VOLITE PRIRODU…ali to je onaj dio priće koju vidi samo lovac koji je u lovistu ali vi koji ste otisli na godisnji a poslije sjedite za kompom i vodite brigu o divljaci iz svojih dnevnih boravaka pod klimom (koja je takodjer veliki stetnik u utjecaju na okoliš) vi to ne mozete vidjeti…jer nezelite i NIJE VAM BITNO….
Pero Sabljak 23.07.2017 16:52
Divlja mačka (lat. Felis silvestris) OBJASNJENE… IDEMO DALJE: da se malo osvrnemo na domače kuce…ono preslatke psice slatke i umiljate…sta VI trazite i smatrate ispravnim…niste naravno svjesni ni sami…dakle problem je u LOVCIMA sto Vi NEODGOVORNI vlasnici pasa kad idete na godisnji odmor lijepo pustite svoje ljubimce uz put u blizini nekog sela ili mjesta i odete gustati u svom godisnjem…e pa gospodo draga sta se desava sa VASIM ljubimcem kasnije…on dok je zdrav jos mozda nesto ulovi za pojesti…ili u prvom kokosinjcu ili ako je u dobroj kondiciji u lovistu koje vi stitite i brinete o njemu i svemu u njemu…nije VAMA bitan onaj mali zeko koji je stradao od VASEG psica…bitno je da ste vi na godisnjem…pošto jedinka poput vaseg psa moze samostalno uloviti samo jednoga ili dva mlada zeca ili razoriti jedno ili dva gnijezda poljskih koka poslije vise nema snage uloviti zeca (super za male slatke zeke) ali ona poljska koka je podigla drugo gnijezdo jer joj je to prirodni nagon za nastavkom vrste (VAMA nije bitno dali ce taj drugi nasad uspjeti stasati prije hladne zime ili ce se posmrzavati a tome je uzrok VAŠ SLATKI PSIĆ) .. ako je imao srece mozda jos u meduvremenu nade neki komad mesa kojega je udarilo vozilo uz prometnicu nije to loš zalogaj za VAŠEG PSICA…malo je problem sto ga je zapljuvala muha i sto je sav zarazen crvicim…a o bakterijama da i nepricam…ako je krenio u pogrsnom smjeru i malo se osugao povlaceci se do pred kraj svojega zivota po smetlištima i otpadima mozete li zamisliti kako taj preslatki psic izgleda nakon 30-40 dana od kad ste VI KRENULI NA GODISNJI….naravno da nemozete jer od silne brige za prirodu ste vi zaboravili na svojega bivseg ljubimca…on je sada briga od onih “šugavih lovaca” koji bi sve ubili…HVALA VAM STO VODITE BRIGU O PRIRODI I PRIRODNOJ RAVNOTEZI…
Pero Sabljak 23.07.2017 16:29
pozz…poštovani nemogu vjerovati da ovo radim ali evo radim..pišem komentar Vama koji kroite zakone…pišem komentar i Vama koji se smatrate zastitnicima zivotinja…jeste vi ljubiteelji zivotinja i jesu male mede slatke i male lije su slatke…i one bespomocne patkice sto plivaju rijekama su preslatke…prekrasni prugasti prasčići su preslatki još kad se igraju u snijegu kadkad…priroda i njezina djelovanja su preslatka…tu ste u pravu VI zastitnici svega cega niti iz daleka niste svjesni…niste svjesni sta peslatka cica kad odraste radi…u trenutku kad nagon za nastavkom vrste kaze da je vrijeme parenja ona nebira sredstva i nacin da ju nastavi niti je divljoj macki bitno dali je macak krizan niti je divljem macku bitno dali je divlja macka cistkrvna i imali ona zube ocnjake 2.5 cm ili samo 1 cm nije im u tom trenutku bitno dali imaju cice crne krugove na repu ili imaju li crni vrh repa …bitnije im je u veljaci nastaviti svoju vrstu i razmnozavati se…tko je tome KRIV …pa gospodo draga VI ste tome KRIVI jer ne dozvoljavate UKLANJANJE i ne kontrolirate domace i krizane vrste cica mica …znaci sa svojim stavovima upravo VI zastitnici prirode ste unistili jednu vrstu a zvala se Divlja mačka (lat. Felis silvestris)….HVALA VAM STO UNISTAVATE SVE OKO SEBE…
Dr. sc. Lana Ofak 23.07.2017 16:22
Sukladno Poslovniku Hrvatskog sabora, prijedlozi zakona moraju sadržavati:
– ustavnu osnovu donošenja zakona
– ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
– ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona
– tekst prijedloga zakona, s obrazloženjem
– tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona.
Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu koji je predmet ove javne rasprave ne sadrži navedene dijelove izuzev teksta prijedloga zakona. Time se otežava učinkovito sudjelovanje javnosti, budući da je za djelotvorno sudjelovanje javnosti nužno omogućiti javnosti i pristup svim važnim informacijama vezanim za donošenje određenog zakona (ocjena stanja, posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, obrazloženje pojedinih odredaba zakona).
Zanima me iz kojeg su razloga izostavljeni ti dijelovi Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu. Radi se o dijelovima koja neka druga ministarstva, kada predlažu nacrte zakone, objavljuju prilikom održavanja savjetovanja s javnošću. V. primjerice: Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim sporovima https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=4544 ili Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=5334.
Obrazloženje pojedinih odredaba zainteresiranoj javnosti olakšava pisanje komentara na odredbe zakona koje se predlažu.
Andreja Kamenar 23.07.2017 16:12
Slažem se sa izmjenom zakona o lovstvu.
Zorica Zrinski Petran 23.07.2017 13:56
Smatram nedopustivim da se MOJE zemljište, dakle, MOJE vlasništvo daje na upotrebu lovcima!!! PROTIV sam uvođenja vuka na listu divljači! Također sam protiv omogućavanja lova lukom i strijelom! Protivim se bilo kakvom proširenju mogućnosti ubijanja životinja u lovu. Smatram ispravnim što je Ministarstvo poljoprivrede poslušalo glas javnosti i maknulo iz Nacrta članak koji dopušta ubijanje pasa i mačaka u lovištima. “U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu.” E.H.
Udruga ‘Gora Dalmatina’ 23.07.2017 13:28
1.čl.3.
a) Ako je divljač dobro za Republiku Hrvatsku zašto rasprodajemo i to dobro. Članica smo EU u kojoj naknada za pravo lova iznosi i do 35 Eur/ha, a u hrvatskoj 2 kn! od čega vlasniku zemljišta pripada 1kn!!!!
b)Ovaj članak bi trebao glasiti: Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ZA VLASNIKE ZEMLJIŠTA ……
2.Čl.38.
iza riječi poljoprivrednog dodati I ŠUMSKOG ….
3. čl. 29.
Vlasnik (korisnik) privatnog lovišta dužan je uplaćivati u državni proračun Republike Hrvatske naknadu za korištenje prava lova PROPORCIJALNO ZA POVRŠINE U VLASNIŠTVU Republike Hrvatske TE PRIVATNIM VLASNIICIMA ZA PRIVATNE ŠUME. Privatnim vlasnicima direktno ili preko udruga šumovlasnika ako su tako organizirani i članstvo suglasno temeljem odluke skupštine udruga.
Termin ‘vlasnik’ privatnog lovišat je neprikladan (određena interesna skupina postaje nadvlasnik na tuđem vlasništvu (protuustavno), može se koristiti termin KORISNIK ukoliko drukčije nije regulirano ugovorom (sporazumom).
Kako se u istom razdoblju događa sezona lova i glavni radovi korisnih radnja u šumama neprihvatljivo je da ‘vlasnik’ lovišta obavlja lov temeljem obavijesti. Isto je moguće usklađenjem termina gdje vlasnik ima prednost u obavljanju korisnih radova u šumama, gljivarenju, sakupljanju žira, berbi šparoga i drugih šumskih plodova ili obavljanju djelatnosti seoskog turizma ( kros, ciklokros, planinarenje, …. .).
Komentari i stajališta članova Udruge, HSUPŠ-a i drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba je da je ovaj Prijedlog zakona neprihvatljiv te dodatno ugrožava ionako katastrofalnu demografsku sliku Republike Hrvatske
Natalija Ježek Zenkel 23.07.2017 12:50
Smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu iz slijedećih razloga: Ispravna je i na zakonu utemeljena činjenica da je (dosadašnje) pravo ubijanja-uklanjanja pasa i mačaka lutalica od strane lovaca izbačeno iz Nacrta Zakona jer su prava pasa i mačaka, pa makar se radilo i o lutalicama, obuhvaćena Zakonom o zaštiti životinja. Osim toga, možda se radi o životinji koja se izgubila (pobjegla od vlasnika), ali bez njegove volje i vlasnik ju traži. Možda se radi o životinji čiji je vlasnik u blizini. Postavlja se pitanje da li je potrebno odmah pucati, a ne primijeniti druge metode zbrinjavanja takvih životinja? Prijašnje odredbe ‘starog’ Zakona bile su dvojbene, a da se ne govori o tome da nije dopustivo i humano pucati po odlutalim životinjama koje često budu samo ranjene i kasnije umiru u mukama. Također smo se svi pitali da li pojedini odlutali psi predstavljaju tako neviđenu ugrozu da bi po njima trebalo pucati pri čemu se direktno ugrožavaju ljudski životi? Stoga pozdravljam ovu pozitivnu izmjenu jer trebamo postupati prije svega prema humanim i etičkim načelima. Danas postoji niz drugih mogućnosti rješavanja tog problema kao npr.: obavještavanje udruge za zaštitu životinja, praćenje životinje, hvatanje životinje putem posebnih lovilica, mamca hranom ili putem strelica za privremeno uspavljivanje i sl. Ispravno je i na zakonu utemeljeno da zakonodavac jednoj interesnoj grupi građana, znači lovcima u lovačkim udrugama, nije omogućio da imaju pravo ubijanja bez da se prethodno ne primijene druge moguće metode zbrinjavanja pasa koje bi mogle provoditi druge interesne grupe građana kao npr. zaštitari životinja u udrugama za zaštitu životinja. Na čemu se temeljilo pravo da su lovci bili ovlašteni pucati po psima? Stoga sada više neće biti u suprotnosti Zakon o lovstvu i Zakon o zaštiti životinja. Još je potrebno napomenuti da je poznato da se psi, ako se već i radi o lutalicama, ne zadržavaju u šumi već na rubu naselja, a upravo u tom području velika je frekvencija građana te je dolazilo na prvom mjestu do ugrožavanja ljudskih života i općenito uznemiravanja stanovništva. Upravo na rubovima naselja na udaljenosti od 300 m odvijaju se mnoge dnevne aktivnosti od rada do rekreacije. Vrlo lako može doći do tragedije o čemu svjedoče brojni slučajevi: puca se po psima u čijoj se neposrednoj blizini igraju djeca koja su teško uočljiva zbog grmlja i visoke trave, puca se u blizini vlasnika pasa koji svoje pse istrčavaju i imaju pod nadzorom. Stoga smo svi mi građani s pravom postavili pitanje naših sloboda i prava, a na prvom mjestu naše sigurnosti. svih građana:
Smatram nužnim da u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostane zabrana lova lukom i strijelom i to iz slijedećih razloga: Radi se o izuzetno nehumanoj metodi ubijanja životinja. Činjenica jest da postoji vrlo velika mogućnost da životinja pogođena strijelom ne bude ubijena odmah već da pobjegne i ugiba polako i u mukama. Smatram da nije moguće objektivno dokazati i opravdati tezu da je uvođenje nove kategorije lova lukom i strijelom, mjera od gospodarskog značaja i upotpunjavanja i obogaćivanja turističke ponude Republike Hrvatske. Naprotiv, time bi se Hrvatska vratila jedan korak unatrag. S pravom se postavlja pitanje što želimo prezentirati, ponuditi i kakvu poruku poslati kao Država Hrvatska koju predstavljaju svi njeni građani, a ne samo manji broj članova lovačkih interesnih skupina.
Dejan Jerinić 23.07.2017 12:44
Za ubojstvo i mučenje svih životinja sa središnjim živčanim sustavom trebaju se propisati i primijeniti iste odredbe Kaznenog zakona RH (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15) koje su propisane za ubojstvo ljudi.
Članak 110.
Tko ubije drugoga, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Teško ubojstvo
Članak 111. (144/12)
Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit će se:
1. tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način,
2. tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće,
3. tko ubije blisku osobu koju je već ranije zlostavljao,
4. tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje ili iz drugih niskih pobuda,
5. tko drugoga ubije radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela,
Irena Petak 23.07.2017 12:15
U vrijeme kada smo sve više svjesni da divlje životinje stradaju od djelovanja čovjeka, smanjivanja staništa, zbog prometnica, isušivanja-navodnjavanja područja, korištenja pesticida u poljoprivredi, i sl., neophodno je znanstvenim putem utvrditi stvarno stanje svake populacije. Lovno gospodarenje nije više primjereni način procjene ili zaštite populacija. Ono spada u ropotarnicu prošlosti.
Primjer vuka:
Prema Izvješću o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2016. godini (urednice J. Jeremić i A. Štrbenac, izdavač Hrvatska agencija za okoliš i prirodu): „Brojnost jedinki vuka u 2015. godini još se smanjila u odnosu na 2014. godinu, a značajno u odnosu na 2012. godinu te je istovremeno bila petu godinu za redom ispod 200 jedinki, što je ciljani minimum dogovoren u Planu upravljanja vukom u Hrvatskoj za razdoblje 2010. – 2015., a nakon što je pet godina (u razdoblju 2005.-2010. godina) veličina populacije bila iznad 200. Čak je i gornja granica izračunatog raspona od 186 jedinki vukova tijekom 2015. godine bila ispod 200 jedinki. Brojnost za 2015. bila je i najmanja u desetogodišnjem razdoblju od 2005. do 2015., godine od kada se istom metodologijom te procjene brojnosti određuju.“ „Odstrel nije bio odobren od 2013. godine na dalje.“ „Iako odobreni odstrel (2005. do 2012.) nije nikada ostvaren u potpunosti, interesna skupina lovaca učestalo je tražila povećanje odobrene kvote. Istovremeno je u svakoj godini zabilježeno i nezakonito ubijanje vukova.“ Šteta na domaćim životinjama: „Trend smanjenja ukupnog broja šteta od vuka bilježi se kontinuirano od 2011. godine.“ „Prijašnjih godina kao moguće uzroke smanjenja šteta navodi se napuštanje ekstenzivnog načina stočarenja, neprijavljivanje šteta ili pad populacije vuka.“ Prosječan broj stradale stoke po štetnom događaju u 2014., 2015. i 2016. godini iznosio je oko 1,8 jedinki. Godine 2015.: „Ukupan broj stradale stoke smanjio se za 9,4% i najniži je u zadnjih pet godina.“ Uzroci smrti kod vukova: „Evidentirana smrtnost u razdoblju od 15. rujna 2014. do 15. rujna 2015. godine, iznosila je 11 jedinki vuka, što je 7% procijenjene prosječne brojnosti populacije od 156 jedinki vuka. Vidljivo je daljnje smanjivanje broja poznate smrtnosti.“ „Zabilježeno je postojanje 50 čopora od kojih su 23 (46%) čopora granična. Za četiri čopora, od kojih su dva granična čopora, zadnji poznati podaci bili su iz 2014. godine.“ „Slovenski znanstvenici upozoravaju da je cjelokupna brojnost vukova u Sloveniji izrazito mala za dugoročno osiguranje zdrave populacije, te da je za očuvanje iste od ključnog značaja očuvanje povezanosti slovenskog dijela populacije sa onim u Hrvatskoj, te dalje u Bosni i Hercegovini.“ „Za Bosnu i Hercegovinu ne postoje službeni podaci jer i dalje ne postoji sustavno praćenje populacije vuka. …za razdoblje od 2003. do 2014. godine…utvrđeno je da je stalan, visok i nekontrolirani lovni pritisak doveo do isto tako stalnog smanjivanja brojnosti vuka na području Bosne i Hercegovine. Pad brojnosti potvrđen je i temeljem statistike odstrela. Brojnost vukova stalno je u padu u posljednjih 60 godina…“
Timna Palfi 23.07.2017 11:30
Potreban je zakon koji štiti svakog živog stvora (pa tako i divljač) od pohlepnih, bolesnih, iskompleksiranih ljudi (lovaca). Sramotno je da se u 21. stoljeću još uvijek vode rasprave oko toga. Čovjek bi trebao biti pun divljenja prema raznolikom životinjskom svijetu i radit na tome da ga zaštiti i očuva. Lov nije nikakav sport, to je petljanje čovjeka tamo gdje ne treba. S obzirom na sve, veliki je pomak da se razmatra zabrana ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također sam protiv lova lukom i strijelom, PROTIV uvođenja vuka na listu divljači i PROTIV davanja zemlje koja je u mom vlasništvu na upotrebu lovcima
Gordan Nogić 23.07.2017 10:11
Pitanje lovstva i Zakona o lovstvu bi trebalo biti regulirano uz uvažavanje sljedećih životinjskih prava:
– pravo na život
– pravo na slobodu
– pravo na poštedu od mučenja i zlostavljanja
– pravo na tjelesnu cjelovitost
– pravo na prirodno stanište
Što bi u tom smislu trebalo biti zabranjeno trebalo bi se uklopiti u sljedeće opće zabrane:
– zabrana izlaganja životinja ekstremnim uvjetima nedostojnima života (industrijski uzgoj mesa, jaja, životinjskog mlijeka, eksperimenti na životinjama i slično)
– zabrana ubijanja životinja (uzgoj mesa, krzna, lov, gladijatorske borbe i sl.)
– zabrana mučenja, ozljeđivanja i tjelesnog onesposobljavanja životinja (bičevanje, premlaćivanje, označavanje, rezanje organa i sl.)
– zabrana izrabljivanja životinja (vuča zaprežnih kola, nošenje tereta, utrke životinja i slično)
– zabrana zatvaranja životinja (kavezi, akvariji, štale, zoološki vrtovi, zabavni parkovi i slično)
– zabrana trgovanja živim životinjama (uzgoj domaćih životinja, kućnih ljubimaca za prodaju i sl.)
– zabrana vlasništva nad životinjama (držanje u posjedu kućnih ljubimaca, domaćih životinja i sl.)
Kršenje ovih prava ili zabrana može se smatrati opravdanim jedino u slučaju obrane od nepoštivanja ovih prava neke jedinke u odnosu na drugu (uz poštivanja pravila primjerenosti obrane) ili očuvanja većeg neposrednog interesa određene jedinke (u slučaju potrebe za medicinskom intervencijom ili potrebne skrbi) što bi detaljnije trebalo biti regulirano zakonskim podaktima.
Margareta Ortović 23.07.2017 09:54
podržavam sve
Šime Validžić 23.07.2017 09:10
Lov i lovni turizam treba preoblikovati u ekološki turizam.
Sve veći broj ljudi prihvaća stav da životinje ne postoje samo da ih ljudi ubijaju nego one imaju pravo na život i opstanak. Što je rasprostranjenije tržište za meso ulovljenih životinja to je jednostavnije krivolovcima prodati ilegalno meso jer ono se teško može razlikovati od legalnoga. Čak i ako je lov održiv što se tiče brojnog stanja životinja, on je ipak okrutan. Veliki broj životinja pretrpi ozljede od metka i ne umre brzo niti bezbolno. Njihovim proganjanjem se uznemiruju preživjele jedinke i razara im se zajednica. Odstrelom trofejnih primjeraka se vrši negativna selekcija. U lovu često ‘slučajno’ stradavaju ugrožene vrste, pa i ljudi.
Hrvatska je poželjno turističko odredište upravo zbog očuvane prirode i životinja. Također, Hrvatska ima neke od boljih zakona o zaštiti životinja u svijetu i jedna je od prvih država u svijetu koja je zabranila uzgoj životinja za krzno, držanja dupina u zatočeništvu, korištenje divljih životinja u cirkuskim predstavama i testiranje (ne-medicinskih) proizvoda na životinjama. Umjesto proizvoda i turizma koji se temelje na ubijanju životinja, treba ciljati na ekološki osviještene potrošače i turiste. Često se događa da je potražnja za mesnim i ribljim jelima u restoranima mala dok, istodobno, vegani teško mogu doći do odgovarajućih obroka za vrijeme putovanja. Oni su često iz viših slojeva društva i natprosječni potrošači.
Iako lovački turist donosi veću zaradu od običnog turista, njih je ipak oko jedan posto od ukupnog broja turista. Ta zarada ne može zamijeniti onu koja se može izgubiti ako veliki broj ekološko svjesnih turista izbjegava mjesto koje je na glasu po ubijanju životinjskog svijeta. U ekološkom turizmu su veliki potencijali ali i prilika za upoznavanje s prirodom i životinjama koje neće biti poslužene na tanjuru ili pokazane kao trofeji nego živjeti svoje živote.
Ne treba subvencionirati gospodarske grane koje podrazumijevaju ubijanje životinja (uključujući stočarstvo i ribarstvo).
Treba štititi starosjedilačke (autohtone) životinje Hrvatske, kao što su vukovi, medvjedi, jeleni, srne, zečevi i razne vrste ptica (da ih ne nabrajam) od ubijanja daleko više nego što treba štititi pse i mačke. Starosjedilački prirodni predatori će držati broj jelena, srna, zečeva i sličnih životinja u ravnoteži. Za razliku od ljudskih lovaca, prirodni predatori ulove najslabije jelene, srne, zečeve i slično i vrše pozitivnu prirodnu selekciju. Starosjedilački biljojedi će spriječiti pretjerani rast trave i raslinja, a to će znatno smanjiti broj i veličinu požara.
Treba zabraniti trgovinu mesom i drugim proizvodima životinja (i biljaka) koje su ulovljene (odnosno uzete) iz prirodnih ekosustava. Treba zabraniti uvoz mesa egzotičnih životinja kao što su krokodil, noj, zebra, bizon, klokan i slično (i tropskog drveta) jer se tom trgovinom brojne vrste dovode u opasnost od izumiranja i pruža loš primjer afričkim i azijskim državama.
Josip Vučinić 23.07.2017 01:16
članak 58. stavak 1. točka 8. bi trebao glasiti: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Lov lukom i strijelom je dopušten na svu lovnu divljač, uz uvijet položenog ispita za lov lukom i strijelom. Uvjete, načine i propisanu opremu (snaga luka, vrste strijela i lovačkih vrhova za svaku pojedinu divljač) će propisati Ministar posebnim pravilnikom. Obrazloženje: Lov lukom i strijelom je možda najhumanija od svih metoda usmrćivanja životinja. Ranjavanja u lovu se dešavaju svakodnevno, to se ne može izbjeći. Lovačka strijela je načinjena od inertnih materijala koji ne ispuštaju nikakve otrove u organizam. Današnji lovački vrhovi su načinjeni od kirurških čelika i velike oštrine, te prave čiste rezove na tkivima i žilama, i ako se održavaju sterilnima svaka rana ( koja nije smrtna) će bez problema i brzo zacjeliti bez otrovanja i sepse. Usmrćivanje životinje se dešava isključivo usred obilnog krvarenja prouzrokovanog presjecanjem većih krvnih žila, gdje prilikom istjecanja krvi i nedolaska dovoljne količine kisika u mozak dolazi PRVO do nesvjestice, a tek zatim daljnjim istjecanjem krvi do zatajenja glavnih organa i u konačnici smrti. Zbog ove činjenice smatram da je ovo najhumaniji način odstrela, jer laički rečeno životinja zaspe i više se ne probudi. U EU ima zemalja koje su dopustile lov lukom i strijelom: Italija, Mađarska, Danska, Francuska, Španjolska, Portugal itd. Sve one imaju od lova lukom i strijelom jako dobre prihode. Luk i strijela se mogu koristiti na udaljenostima do 40 m, i pri tome su lovci svijesni da će puno izlazaka u lovište trebati da bi imali priliku za hitac. Svaki taj dan plaćaju izlazak u lovište i smještaj. Trofejna vrijednost ulovljene divljači je jako mala, a veliki je postotak grla koja su imala nekakvu ozljedu vida ili sluha te nekakvu bolest koja je smanjila prirodnu sposobnost uočavanja opasnosti i bijega. Zato ovaj način lova uvelike ima selekcijski učinak sličan prirodnoj selekciji. Ratni veterani Domovinskog rata sa dijagnozom PTSP-a nemaju mogućnost lova vatrenim oružjem, ali pošto za luk i strijele ne moraju imati nabavnu dozvolu bilo bi im omogućeno sudjelovanje u svakodnevnim lovačkim aktivnostima i za njih, usudim se reći to bi imalo terapijski učinak. U urbanim sredinama unutar 300 m od naselja je zabranjen odstrel. Sa lukom i strijelom bi se mogao izvršiti odstrjel štetočina bez buke i uznemiravanja stanovništva. Naravno ako nije moguće sa nijednom nesmrtonosnom metodom. Opasnost za ljude je minimalna zato što na udaljenostima na kojima se koristi luk se jasno vidi koja je vrsta divljači, koja joj je dob i kojega je spola. U Hrvatskoj možete u većini trgovina lovno-ribolovnom opremom legalno kupiti lukove, samostrijele, samostrijel-pištolje i praćke upitne snage, razne vrhove (lovne,metne) upitne kvalitete i karakteristika pa sa sigurnošću mogu reći da će ovim nacrtom Zakona o Lovstvu i ovom zabranom sigurno osvanuti patka sa strijelom u tijelu ili nastrjeljena srna u šumi. Sa ovime luk i strijela uopće nisu regulirani jer su u slobodnoj prodaji i nemoraš čak biti ni lovac niti sportaš streličar da bi takvu opremu kupio za male novce. Da se lovac sa položenim ispitom lovca lukom i strijelom mora registrirati i osposobiti takve stvari se sigurno ne bi događale. Prijatelji životinja su naveli samo čini mi se jednu studiju koja ide njima u prilog. Puno više ima studija koje idu u prilog luku i strijeli kao oružju koje je učinkovito isto kao i svaki drugi alat i metoda lova: Ludbrook i Tomkinson (1985.), Richard Morton i suradnici (1993.), Krueger (1995.), Gejer i Cadwalader (razdoblje 1999-2004.), Ambrozy (2002.) itd. ,ako nekoga zanima drugačije viđenje. Luk i strijela su etično i humano te legitimno oružje za zahvate u populacijama divljači, koje odobravaju i podržavaju lovačke organizacije kao što su CIC, FACE, Safary Club International i drugi, te The Wildlife Society. Smatram da se radi velika pogreška što se opet ne dopušta lov lukom i strijelom, i to u prvom redu sa ekološkog gledišta, a zatim sa socijalnog i tek na kraju sa ekonomskog gledišta. Ovaj način lova bi uvelike olakšao gospodarenje sa divljači i lovištem samo što je dojam u javnosti ( i to najviše onom javnosti koja u šumi i u prirodi boravi samo vikendom) da je ovo Zakon o ubijanju, a ne shvaćaju da je ovo Zakon o životu i suživotu svih vrsta pa i ljudske na ovim prostorima
Sanja Bašić 23.07.2017 00:12
Više puta mi se dogodilo dok sam šetala šumama(blizu sela) i brala određene biljke, da sam sretala lovce koji su lovili. Ne mogu vjerovati da im je dozvoljeno pucati iz vatrenog oružja toliko blizu sela i šumskih područja gdje ljudi često zalaze.
Sanja Bašić 22.07.2017 23:52
Luk i strijela su zastarjela oružja i treba ih ukloniti. Svakako zabrana mačaka i pasa u lovištima, valjda je očito da to nisu divlje životinje.
Zrinka Jurišanec 22.07.2017 22:17
Smatram pozitivnim što se u Zakonu o lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima, odnosno miče iz zakona riječ “ukloniti”, koja je davala mogućnost tumačenja da se ove životinje mogu ubiti ako ih lovac nađe bez nadzora vlasnika u lovištu. Životinja, pas ili mačka (kao niti jedna druga) ne poznaje granice. Ako pas ili mačka odluta, te ukoliko iz se nađe unutar lovišta, trebalo bi je zbrinuti u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti životinja, a nikako ubiti. Također, za pohvalu je odredba da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom i svim vrstama hladnog oružja (članak 58. stavak 1. točka 8). Jer, ne vidim nikakvu potrebu, ni opravdanje za ovakvu vrstu lova. Bilo bi to dodatna, nepotrebna okrutnost prema životinjama, ali i povećana opasnost za ljude prilikom lova (pucnjevi se barem čuju, te su znak za opasnost i automatski se sklanjamo). Mišljenja sam, također, da bi trebalo jasno označiti područje lova, te više pažnje posvetiti obavještavanju i sigurnosti ljudi prilikom odvijanja lova.
Ivana Đaković 22.07.2017 22:16
Velika pohvala Ministarstvu što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima kao i što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom!
koraljka polacek 22.07.2017 22:07
Zahvaljujem Ministarstvu što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima (članak 46.) te što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom (članak 58.). Po meni to je civilizacijski korak naprijed.
Marin Vitman 22.07.2017 21:03
Primjedbe na članak 8.
Sukladno ciljevima očuvanja bio raznolikosti s liste lovne divljači treba ukloniti slijedeće :-smeđi medvjed (Ursus arctos L) : Nad ovom vrstom nisu rađena potrebna istraživanja populacije , već je odstrijelna kvota rađena po ” pričama” lovaca. Smatram da je takav način određivanja kvota za odstrjijel nanio veliku štetu populaciji medvjeda u RH. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači!- mačka divlja( Felis silvestris ) : Nedopustivo je da se Divlja mačka lovi u RH jer u cijeloj EU nestaje . Divlja mačka je izložena križanju s domaćom mačkom što dovodi do nastajanja hibrida i onečišćenja gena. Mačka divlja je ugrožena vrsta koje je svakim danom sve manje , sukladno tome predlažem uklanjanje mačke divlje s popisa lovne divljači!-jazavac(Meles meles L.) : Ova vrsta se hrani isključivo voćem, glodavcima i kukcima , te neradi gotovo nikakvu štetu. Jazavac je podvrgnut staromodnom i okrutnom načinu lova koji nije human. Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači!

-lasica mala( Mustela nivalis) : lasica mala je grabežljivac koji se hrani isključivo miševima te pridonosi smanjenju broja glodavaca na poljoprivrednim zemljištima. Također ne postoji lovni interes za ovu vrstu sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači.

-dabar( Castor fiber) : dabar je vrsta koja je nestala s ovih prostora te je nedavno vraćena. Dabar je vrsta koja je odličan indikator kvalitete staništa , također napominjem kako je dabar nestao zahvaljujući lovu . Za dabra ne postoji lovni interes, a u većini zemalja EU je zaštićen ili strogo zaštićen , sukladno tome predlažem uklanjanje dabra s popisa lovne divljači!

-svraka( Pica pica) : svraka je vrsta koju treba maknuti s popisa lovne divljači , razlozi su sve manja brojnost, uništavanje prirodnog staništa ( gnijezdilišta ) ,i smanjeni izvori hrane, sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači.

-vrane: S popisa maknuti sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.) čavka (Corvus monedula L.) siva vrana (Corvus cornix L.), šojka (Garrulus glandarius L.) : Lov na ove vrste je zasnovan na starom i primitivnom načinu lova. Danas je poznato da su vrane čistači okoliša i gradskih smetlišta. Ove izrazito inteligentne ptice se zadržavaju u blizini naselja stoga lov na ove vrste u većini slučajeva neće biti moguć , sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači!

-šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.) : europska populacija ove vrste je u stalnom opadanju (BirdLife International ), te je gnijezdeća populacija ove vrste u RH kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. ). Na zimovanju u RH šljuka kokošica koristi dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica , osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači!

-šljuka bena (Scolopax rusticola) : iz razloga što europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International) kao i Hrvatska populacija koja se procjenjuje na 10 – 50 mužjaka , sukladno tome predlažem brisanje ove vrste s popisa lovne divljači.

-guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.) : zadnjih godina se ova vrsta sve rjeđe opaža i bilježi na zimskom prebrojavanju ptica( HDZPP) , ova vrsta je zadnjih destljeća gotovo u potpunosti nestala u RH. S namjerom očuvanja ove vrste na zimovanju u RH predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači!

-lisasta guska (Anser albifrons Scopoli.), budući da u Pravilniku o lovostaju stoji da je razdoblje lovostaja za ovu vrstu od 1. siječnja do 31. prosinca, tj. cijele godine, nema nikakvog razloga da se ova nalazi na popisu pernate divljači. Osim toga, u proteklim je godinama zabilježeno masovno zimovanje mješovitih jata strogo zaštićene divlje guske (Anser anser) i lisastih gusaka. Na taj način selektivan lov na lisastu gusku u velikom mješovitom jatu u letu postaje nemoguć, te uvelike ugrožava divlju gusku, izravno ubijanjem ili neizravno uznemiravanjem ptica na zimovanju (čime se izravno krši Zakon o zaštiti prirode). Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste pernate divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode . Sukladno tome predlažem uklanjanje ove vrste s popisa lovne divljači!

-Predlažem da se vuk ne uvodi na popis lovne divljači, po zadnjim istraživanjima populacija vuka je u opadanju. Sukladno tome predlažem da se uvedu još strože mjere zaštite ove vrste!

– Napominjem da je divljač kao i sve ostale divlje životinje dobro od interesa za RH, Sukladno tome ne možemo interes jedne skupine proglašavati interesom građana cijele RH . Potrebno je provoditi redovna istraživanja populacija životinjskih vrsta pomoću kvalificiranih ljudi ( znanstvenika), a ne lovaca koji gledaju svoje interese i analogno tome donose izvještaje koji odgovaraju njima i njihovim društvima.

Ivan Vitman 22.07.2017 20:49
Podržavam dio članaka 46 u kojem se navodi da se od sada psi i mačke ne smiju ubijati u lovištimaPodržavam dio članka 58 u kojem se navodi da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom ,samostrelom, hladnim oružjem, poluautomatskim i automatskim oružjem.Ne podržavam članak 8. Iz razloga što se u njemu nalazi velik broj životinja koje su ugrožene ili pred izumiranjem u RH.Ne podržavam dio članka 58 koji dozvoljava upotrebu puholovki koje izazivaju nepotrebnu bol te sakaćenje pri lovu na puha velikog. Sukladno tome predlažem zabranu korištenja puholovki.

Andrea Jagar 22.07.2017 20:17
Ne znam koliko čovijek može biti poremećen i sadistički nastrojen da mu uopće padne na pamet ubijati životinje lukom i strijelom, i još da se raspravlja o takvoj boleštini kao mogućnosti uvođenja u zakon, pohvaljujem što je u prijedlogu zakona to zabranjeno. Poremećeno ubijanje pasa i mačaka vlasničkih ili samoživučih od strane bolesnih i poremećenih umova lovaca je dno dna (svaka čast normalnim pojedincima kojih je na žalost među lovcima jako malo), pohvala prijedlogu zakona što je i to zabranjeno, a još gore je što što zakon i policija se prave blesavi po tom pitanju i svaka budala, ispičutura i pijandura se može prozvati lovcem, posjedovati oružje i nemilice ubijati što god im se prohtje bez da snose ikakvu odgovornost, što se tiče šetočina, jedini koji se u cijeloj ovoj bolesnoj priči mogu kategorizirat kao štetočine su poremećeni lovci (ponavljam svaka čast malom postotku normalnima među njima), na žalost svi smo svjesni da živimo u krajnje primitivnoj i korupcijom prožetom na svim razinama državi pa si svakakvi primitivci daju za pravo izigravati šerife kojima je sve dopušteno, ako se poremećenim lovcima lovi sa lukom i strijelom nek si love jedni druge i svoje familije i nek uživaju u tom iskustvu. Debilni lov treba zabraniti zakonom 21 stoljeće je i nema potrebe za tom glupošću, a tulavi lovci ak im se ubija iz zabave nek počnu sa sobom i svi ćemo biti zadovoljni. Također bi trebalo malo pročešljati i istražiti njihovo ponašanje i držanje njihovih vlastitih lovnih pasa koji su na žalost od velike većine lovaca zlostavljani, da država funkionira kako treba tu bilo sigurno veliki broj kazni za zanemarivanje i zlostavljanje.
Sandra Buškulić 22.07.2017 20:03
Podržavam svakako zabranu lova lukom i strijelom, nećemo se vraćati u srednji vijek. Pored toga trebalo bi strogo zabraniti ubijanje pasa i mačaka u lovištima bez obzira na okolnosti. Psi i mačke nisu divljač već nečiji kućni ljubimci koji ne znaju da su zalutali u lovište i nisu zato zaslužili da netko puca na njih i usmrti ih.
Tibor Mikuska 22.07.2017 18:20 11 0
U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu:
Opća primjedba 2 – Stanje lovstva u HrvatskojUnatoč tome što je Republika Hrvatska postala neovisna država prije gotov četvrt stoljeća, i unatoč tome što je već godinu i pol punopravna članica Europske unije, lovstvo u Hrvatskoj je još uvijek stoji čvrsto na primitivnoj, tzv. „balkanskoj“ razini.
Neovisna studija, izrađena 2010. godine u sklopu projekta zaštite Jadranskog seobenog puta (Towards a functioning system of stopover sites along the Adriatic Flyway), koja je usporedila provedbu lovne prakse u zemljama Dinarskog luka i Balkana, od Slovenije do Albanije, jasno je pokazala da je lovna praksa u Hrvatskoj na sramotno niskoj razini s prosječnom ocjenom od 2,18 (od mogućih 5 bodova) (Schneider-Jacoby & Spangenberg 2010).
Negativnu ocjenu hrvatsko lovstvo zadobilo je u zbog nepostojećeg sustava kontrole ulova (osobito ptica), omogućavanja lova za vrijeme reproduktivne sezone, negativnog utjecaja na ugrožene vrste ptica, općepoznatog i široko rasprostranjenog krivolova. Ovdje treba naglasiti da negativna ocjena nije dana zbog lovokrađe (kada osoba bez ikakvih prava lova krade iz lovišta), već zbog krivolova tj. kršenja zakonskih propisa od strane ovlaštenika prava lova. Ocjenu nedovoljan hrvatsko lovstvo je također zaslužilo zbog velikog broja vrsta koje se smatraju divljači, predugog trajanja lovne sezone, uključujući periode proljetne seobe ptica. Nažalost, do danas se ništa bitno promijenilo u lovnoj praksi u Hrvatskoj, što je jasno prikazano tijekom 2. međunarodne konferencije o Jadranskom seobenom putu koja je održana u listopadu 2014. godine u Albaniji (Durst & Mikuska 2017). Dapače, u međuvremenu je dokazano da tijekom lova na ptice močvarice 16,3% ulova prosječno čine strogo zaštićene vrste (Mikuska i sur., 2017). Također je dokazano da efikasna kontrola ulova uopće ne postoji, te da se podaci o ulovu falsificiraju i tako u cijelosti korumpiraju službene statističke podatke koji se nalaze u Državnom zavodu za statistiku.Za ovakvo katastrofalno stanje provedbe lovstva u Hrvatskoj „zaslužni“ su i izravnu odgovornost snose Uprava za lovstvo resornog Ministarstva poljoprivrede, Hrvatski lovački savez, Hrvatske šume d.o.o., lovačka društva i hrvatski lovci.Ozbiljnost problema krivolova u Sredozemlju potvrđuje i najnovija publikacija međunarodne organizacije BirdLife International, koja procjenjuje brojnost ilegalno ubijenih ptica u državama uz Sredozemno more i po kojoj se u Hrvatskoj godišnje u krivolovu ubije/uhvati između 166.000-855.000 ptica, prosječno oko 510.000 ptica (Brochet et al. 2016).

Iz ovih razloga smatramo da predložena izrada novog Zakona o lovstvu predstavlja izvrsnu priliku da Hrvatska i hrvatski lovci dokažu da su po shvaćanju uloge lovstva bliži zemljama Europske Unije nego zemljama Balkana.

Tibor Mikuska 22.07.2017 18:14
U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu:
Opća primjedba 1 – Uključivanje i informiranje zainteresirane javnostiHrvatska je prije više od dvije godine, u srpnju 2013., postala punopravna članica Europske Unije, ali su tijela javne i državne uprave, uključujući Ministarstvo poljoprivrede, zadržala dobre stare „balkanske“ običaje ignoriranja zainteresirane i stručne javnosti u postupcima vezanima za uključivanje javnosti i zainteresirane javnosti u izradu zakonskih prijedloga. Da je tome tako, svjedoči činjenica da predloženim izmjenama i dopunama nije prethodio niti jedan sastanak sa udrugama koje se bave zaštitom prirode, niti sa drugim zainteresiranim dionicima, već je prijedlog zakona izrađen u cijelosti i u tajnosti u okviru resornog ministarstva, dok je javnost za namjeru promjene zakona o lovstvu saznala tek po objavi javnog savjetovanja. Iz navedenog nacrta prijedloga je očito da je Uprava za lovstvo resornog Ministarstva jedino uvažavala interese i zahtjeve Hrvatskog lovačkog saveza i njihovih članica. Da je tome tako, svjedoči i činjenica da uz Nacrt prijedloga Zakona nisu objavljeni nikakvi popratni dokumenti (npr. ustavna ocjena, analiza stanja lovstva u Hrvatskoj, potrebna sredstva za provedbu zakona, obrazloženje teksta odredbi članaka i sl.).Izradu zakonskih prijedloga za potrebe samo jedne malobrojne interesne skupine i lobističke grupe (u periodu 2011-2016. godine u Hrvatskoj je prosječno bilo 57.369 domaćih lovaca (https://imamopravoznati.org/request/broj_stranih_lovaca_u_hrvatskoj), što iznosi 1,36% ukupnog stanovništva Hrvatske 2015. godine (Državni zavod za statistiku, 2015) smatramo potpuno neprihvatljivom i nedemokratskom.Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode nastoji sudjelovati u izradi zakonskih prijedloga vezanih uz lovstvo još od 2015. godine pri čemu se susreće sa sustavnim ignoriranjem nadležnih institucija. Tijekom izmjena i dopuna Zakona o lovstvu 2015. godine, nadležno Ministarstvo je naše primjedbe ignoriralo kao da ih nikada nisu niti dobili. Tijekom 2016. godine su sve naše primjedbe odbijene uz opasku „Zahvaljujemo na vašem razmišljanju iako je prepuno neargumentiranih, subjektivnih i uvredljivih tonova i izjava.„ (vidi: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=4449). Tijekom 2017. i izmjena Pravilnika o lovostaji djelatnici Ministarstva poljoprivrede su uložili izuzetan intelektualni napor te su sve naše primjedbe popraćene slijedećom fazom „Ne postoji odgovor“ (vidi: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5058).

Ovom prilikom osobito želimo pozdraviti i istaknuti resornog ministra Tolušića koji sustavno izbjegava sastanak s našom udrugom i koji od travnja ove godine nije našao vremena za predstavnike zainteresirane javnosti kako bi se upoznao sa stanjem lovstva u Hrvatskoj.

Ivana Horvat 22.07.2017 17:15
Lov je ubijanje zivotinja i kao sto je ubistvo kucnih ljubimaca kaznjivo trebao bi biti i lov. Lov je arhaicna i nepotrebna djelatnost kojom se bave nestrucne osobe koje namjerno ubijaju a cesto zavrsava i sa ljudskim posljedicama.
Marin Vitman 22.07.2017 16:59 14 1
Sukladno ciljevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa iz Članka 4., s liste divljači potrebno je brisati sljedeće vrste sisavaca:• Sve vrste iz reda zvijeri Carnivora: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), lisica (Vulpes vulpes L.), čagalj (Canis aureus L.), tvor (Mustela putorius L.) – iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u sustavu. Pripadnici reda zvijeri su se u prošlosti, sve do sredine 20-tog stoljeća, osim kao „štetočine“, prvenstveno redovito lovili zbog krzna – što je danas u Hrvatskoj, u 21. stoljeću, potpuno ekonomski beznačajno i „démodé“. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ovih vrsta s liste divljači i njihovu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata.• mali Indijski mungos (Herpestes auropunctatus Hodgson 1836.) – jer je u pitanju alohtona vrsta koja nema nikakvu vrijednost kao divljač, a koja čini veliku štetu autohtonoj fauni i biološkoj raznolikosti Hrvatske, osobito fauni gmazova i ptica. Na Europskoj razni se smatra stranom invazivnom vrstom (http://www.europe-aliens.org/). Njeno uvrštavanje u popis divljači joj, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu.
S jedne strane, Europska unija upravo provodi valorizaciju invazivnih alohtonih vrsta koje će ovakve vrste posebno tretirati na način da će biti jako olakšana njihova eliminacija i/ili kontrola. Zakon o lovstvu mora biti postavljen tako da može uključiti kontrolu štetnih invazivnih vrsta na osnovu propisa Europske unije. Tako Zakonom o lovstvu biti unaprijed omogućeno da lovoovlaštenici kontroliraju brojnost invazivnih alohtonih vrsta bez ograničenja. U ove vrste, osim mungosa, spadaju npr. ondatra (Ondatra zibethicus), nutrija (Myocastor coypu), kunopas (Nyctereutes procyonoides) i rakun (Procyon lotor) koje su također štetne za ekosustav i divljač, a danas je lovoovlaštenik zakinut za mogućnost njihove kontrole jer ih Zakon o lovstvu uopće ne spominje.
S druge strane, mali Indijski mungos je proširen na većem broju otoka i na cijelom Mediteranskom dijelu Hrvatske istočno od Neretve (iako je prema posljednjim infomacijama već prešao na desnu obalu Neretve). Iz toga zaključujemo da bi ga sva lovišta na tom velikom području trebala uvrstiti u Lovnogospodarsku osnovu na temelju Članka 34.(2). To naravno nije slučaj, ali neuvrštavanje mungosa u Lovnogospodarske osnove krši navedeni članak (34.(2) te je očito da je gospodarenje mungosom zakonska obaveza koju lovoovaštenici ne žele prihvatiti. Zašto onda i dalje gurati takvu vrstu u popis divljači i lovoovlaštenike u nezakonito gospodarenje?• dabar (Castor fiber L.) – iz razloga jer je riječ o sisavcu koji ponovno naseljava prostor Hrvatske na temelju opsežnih programa reintrodukcije (Grubešić i Krapinec 2007), te još uvijek nije zaposjeo nekadašnje područje rasprostranjenosti. Zbog toga se dabar nalazi u Crvenoj knjizi sisavaca u kategoriji Regionalno izumrle vrste (Tvrtković 2006), te je njegovo stavljanje na popis divljači u suprotnosti s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti Hrvatske, tim više što se smatra da je uzrok njegovog nestanka u Hrvatskoj bio upravo prekomjerni lov. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata.

• mrki medvjed (Ursus arctos L.) – iz razloga jer je riječ o svojti koja se nalazi na Prilogu 1 Direktive o staništima, lov na nju nije dozvoljen sukladno odredbama Direktive, a uvrštanje medvjeda na popis divljači bi predstavljao izravno kršenje ovih odredbi. Medvjed u Hrvatskoj ima status Gotovo ugrožene vrste (Tvrtković 2006). Zbog navedenih razloga zahtjevamo trajno brisanje ove vrste s liste divljači i njenu zaštitu u okviru Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata, na isti način na koji se štite populacije vuka (Canis lupus) ili risa (Lynx lynx).

• jelen lopatar (Dama dama L.), jelen aksis (Axis axis Erxleben, 1777), muflon (Ovis ammon L.) i grivasti skakač (Ammotragus lervia Pall.) – jer je riječ o stranim, od lovaca unesenim vrstama koje ne pripadaju fauni ovog područja, a negativno utječu na autohtonu faunu putem kompeticije za hranu i stanište. Osim toga, na pojedinim područjima uzrokuju enormne ekonomske štete (npr. mufloni na Pelješcu) na nasadima. Ovim vrstama još pripada i američki bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus) koji je također unesen na područje Hrvatske (Trvtković i sur. 2006), a zajedno s njim je proširen i veliki američki metilj (Fascioloides magna). Njihovo uvrštavanje na popis divljači im, suprotno ciljevima zaštite prirode, omogućava višestruku zaštitu. Zbog navedenih razloga predlažem trajno brisanje ovi vrsta s popisa divljači, te izradu planova njihova uklanjanja iz prirodnih područja Hrvatske.

Lina Gonan 22.07.2017 16:23
Posebno podržavam članke 46. i 58.
Istaknula bih dodatno i problem krivolova u Istri gdje lovci vode pijane vikend turiste, uglavnom iz Italije, po mjestima koja nisu lovišta i u razdobljima kad nije sezona lova, čime se ugrožavaju i životinje i lokalno stanovništvo. Trebalo bi povećati kontrolu i kazne po tom pitanju.
Sandra Miletić 22.07.2017 14:37
Svakako podržavam prijedlog novog zakona o lovstvu ; također smatram da bi trebalo zabraniti lov lukom i strijelom kao i lovni turizam. Široka je to i opsežna tema no bit svega je da smo previše napredovali da ne znamo i ne možemo drugačije. Plus, naš narod nije nikako pogodan da lovi jer ne zna to činiti iz potrebe; najčešće se to radi iz zabave. Ubojstvo iz zabave a ne potrebe za opstankom je sramotno.
Tomislava Kraljić 22.07.2017 14:25
Apsolutno podržavam da se iz zakona izbaci mogućnost da lovci ubijaju pse i mačke u lovištima. Sramotno je da se u 21.stoljeću o takvom nečem uopće raspravlja. Ubijanje nedužnih živih bića je zločin i “ljudi” koji to rade trebaju biti kažnjeni, a oružje im treba biti doživotno oduzeto jer su opasni za okolinu. Bilo kakvo maltretiranje, zlostavljanje ili ubijanje životinja je nedopustivo pa tako i lukom i strijelom. Pohvaljujem da ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom. Ako netko ne zna što bi učinio sa svojim slobodnim vremenom može se uvijek učlaniti u neki streljački klub i vježbati za Olimpijadu pa nas možda razveseliti nekom novom medaljom. Nećemo se valjda vraćati u Srednji vijek!? Onima koji lobiraju i zalažu se za ovakve okrutnosti trebalo bi odmah oduzeti oružje. Također bi trebalo u potpunosti zabraniti svaki lovni turizam kao i zabraniti stranim državljanima da u našoj zemlji uništavaju divlji život (kao uostalom u bilo kojoj drugoj zemlji). Hrvatska ima prekrasnu prirodu koju trebamo čuvati, a ne uništavati i ubijati. “Osobama” koje ubijaju nedužna živa bića ne smijemo dozvoliti da odlučuju o bilo čemu. Priroda se savršeno sama brine o održavanju svoje ravnoteže i jedini koji tu ravnotežu narušavaju su ljudi. Podržavam udruge i stručnjake koji uistinu vode brigu o bioraznolikosti naše zemlje. Ne podržavam lov ni ubijanje u Hrvatskoj ni u bilo kojoj drugoj zemlji.
eleonora hrupelj 22.07.2017 14:13
Za početak, granicu lovišta bi trebalo pomaknuti na bar 700 metara od naselja.
Obrazloženje
CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište. Gdje jedno lovište završava drugo počinje. Praktički je lakše navesti što nije lovište. Samo ono što je udaljeno 300 metara od prve kuće.
A granicu maknuti zahvaljujući – lovcima. Onima koji i sada pucaju na 50 metara od kuća, onima – a to je i rezultiralo u čakovcu gradskom odlukom o micaju granice na 700 metara jer su u lijepo sunačno nedjeljno dopodne u organiziranom lovcu a na domak kuća i pred djecom život ranjenog zeca skončali šutiranjem i igranjem nogometa sa istim, zahvaljujući lovcima koji hoće granicu lova na 300 metara od zagrebačke Arene jer su se – lisice namnožile. Sorry, nisam ja kriva što samo to o olovcima izlazi u javnost.
Granica lovišta – 700 metara od naselja
Vedrana Dragičević 22.07.2017 12:29
Ne podržavam lov jer pojedini lovci ubijaju sve što se kreče uključujući i kučne ljubimce. Životinje ranjavaju i onda ih ostavljaju da umiru u boli i muci dok ne iskrvare. Dozvoljavaju si previše idu u krivolov na mjesta gdje je zabranjen lov.
Ana Antičević 22.07.2017 12:26
Pohvaljujem odredbu kojom se ukida mogucnost ubijanja pasa i macaka u lovistima. Takodjer predlazem da se clanak 46 nadopuni: ”Psi i macke zateceni na podrucju lovista smatraju se napustenim ili izgubljenim zivotinjama i nalaznici su ih duzni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zastiti zivotinja.” Zabrana ubijanja pasa i macaka treba vrijediti i za lovce.
Podrzavam i cl. 58 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu – ostanak zabrane lova lukom i strijelom, samostrijelom, zracnim oružjem i svim vrstama hladnog oruzja.
U clanku 10 koji govori o povrsinama na kojima se ustanovljuju lovista potrebno je nedvosmisleno naznaciti da je zabranjeno ustanovljavanje lovista na povrsinama u privatnom vlasnistvu bez izricitoga pismenoga pistanka vlasnika povrsine/zemljsta. Potrebno je takodjer naglasiti kako se lovista nece ustanovljavati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim povrsinama od iznimnog znacenja.
Stela Rakas 22.07.2017 12:26
Podržavam članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujem što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 – 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati.Stoga podržavam prijedlog udruga Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi:
(3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito.Također podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi:

(1) Zabranjeno je loviti divljač:
8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja

Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja.
Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo.

Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti 22.07.2017 12:13
Marina, vuk ne smije biti na nikakvom popisu u ovom Zakonu, jer mora ostati strogo zaštićena vrsta. Medvjed, divlja mačka i dabar se nalaze u članku koji spominjete zato što ih je dozvoljeno ubijati prema određenim kvotama koje se donose svake godine tzv. planom gospodarenja medvjedom. pa ih je dozvoljeno ubiti određen broj.
Vjerojatno ste se zbunili zbog čitanja komentara lovaca koji navijaju da se vuk stavi na listu divljači kako bi se njime gospodarilo kao s medvjedom. Imate i mogućnost editirati svoj komentar :)
eleonora hrupelj 22.07.2017 12:09
Poštovani
Prvo hvala što ste maknuli iz zakona uklanjanje tumačenje kao dozvolu za ubijanje pasa i mačaka u lovištu, te da je lov lukom i strijelom i dalje zabranjen u Hrvatskoj.
Na dalje , u cijelom zakonu gdje god da postoji treba maknuti članak
“….Protiv rješenja iz stavka xyz. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor….”
Jer je Pravo na žalbu zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravimaNadalje vezano uz maloljetnike, iako nisam na to naišla ali sam možda propustila uočiti – ako nema u zakonu obavezno staviti da maloljetne osobe ne smiju uopće prisustvovati lovu a da im ni pristup lovačkom ispiti nije dozvoljen do – 21-ve godine.
Marina Betević-Dadić 22.07.2017 11:49 3 0
Itekako pozdravljam i pohvaljujem odredbu kojom se ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Bilo je kranje vrijeme da se barem u tom aspektu približimo normalnim, razvijenim zemljama. Nadalje, predlažem da se trenutno predloženi članak 46 nadopuni sljedećim: ”Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.” Kao što je svakodnevnom građaninu zabranjeno ubiti psa ili mačku na ulici, u susjedstvu i slično, tako bi ista zabrana trebala biti aplicirana i na sve druge kategorije, a posebice lovce.
Također podržavam što u čl. 58 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja, obzirom da je riječ o kranje nehumanim i zaostalim metodama (kao što su, uostalom, bilo kakve metode lova općenito). Generalno sam protiv lova u smislu sporta/zabave; riječ je o krajnje barbarskoj praksi koju bi trebalo ostaviti u prošlosti.
U članku 10 koji govori o površinama na kojima se ustanovljuju lovišta valja nedvosmisleno naznačiti da je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na površinama u privatnom vlasništvu bez izričitoga pismenoga pistanka vlasnika površine/zemljšta. Također smatram potrebnim naglasiti kako se lovišta neće ustanovljavati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim površinama od iznimnog značenja.
Vezano uz članak 52, u potpunosti podržavam komentar Viktora Šegrta od 03.07.2017 06:23, u kojem je navedena problematika definicije lova, osobito u dijelu koji kaže ”Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje…”, jer divljač će nerijetko ”tražiti” i ”dočekivati” zaljubljenici u floru i faunu, fotografi, entuzijasti koji nemaju nikakvu namjeru baviti se lovom kao takvim. Također iz definicije lova valja izbaciti obuku lovačkih pasa, jer riječ je o sasvim zasebnoj, i to prilično kompleksnoj kategoriji. Predlažem izmjenu teksta članka 52, točke 1 kako slijedi ” Lov divljači obuhvaća traženje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, dočekivanje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, motrenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel i hvatanje žive divljači te skupljanje jaja pernate divljači, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu.”
U točku 3 članka 52 predlažem da se doda i vuk, obzirom da je riječ o životinji čija je populacija u opadanju.

1 KOMENTAR

  1. TREBA OGROMNOG ZALADANJA ROBERTA BEZREZERVNO POZDRAVITI. MISLIM DA SE DOKAZI TREBA OSLOBODITI OD “LUDILA”, KAO “LUDSKE-NE-LJUDSKE”, “OSLOBODITELJE” ITD, ITD., ALI JE TO VELIKA PROBA. POZDRAV.

Odgovori: