Roditeljima koji inzistiraju na veganskoj prehrani svoje djece prijeti zatvor

Roditeljima koji inzistiraju na veganskoj prehrani svoje djece prijeti zatvor

308 9604

Autor: Šime Validžić

 

Je li veganska prehrana zdrava za malu i veliku djecu?

U susjednoj Italiji, vodi se žestoka rasprava – neki predlažu da se roditelji vegani koji svojoj djeci uskraćuju hranu životinjskog porijekla kažnjavaju, čak i zatvorom.

Ako stvar bude po želji zastupnice Elvire Savino (iz konzervativne stranke “Forza Italia”), talijanskim roditeljima koji inzistiraju na veganskoj prehrani za svoju djecu će prijetiti zatvorska kazna. Prema tekstu zakona, roditelji bi bili odgovorni ako hrane svoju djecu “prehranom kojoj nedostaju elementi neophodni za zdrav i uravnotežen rast“. (1)

Zakon predlaže zatvorsku kaznu u trajanju jedne godine za odgoj djeteta na veganskoj prehrani; do četiri godine ako se razvije stalni zdravstveni problem; i do sedam godina ako dijete umre kao rezultat veganske prehrane. To bi se odnosilo na djecu mlađu od 16 godina, a kazna bi se povećala za godinu dana ako je dijete mlađe od tri godine.

“Ako i samo jedno dijete završi u bolnici zbog takvog ponašanja, osjećam da ih moramo sve zaštititi”, rekla je Elvira Savino, uz napomenu da ona vjeruje da pedijatri trebaju imati dužnost prijaviti veganske roditelje vlastima, baš kao što bi napravili ako bi primijetili znakove fizičkog zlostavljanja na djetetu.

“Nemam ništa protiv vegana ili veganstva sve dok je to slobodan izbor od strane odraslih osoba”, izjavila je Elvira Savino. “Čini mi se apsurdnim da neki roditelji smiju nametati svoju volju djeci, na gotovo fanatičan, vjerski način, često bez pravog znanstvenog znanja ili konzultacije s liječnikom”, rekla je za agenciju Reuters u kolovozu.

U srpnju 2016. su svjetski mediji pisali o slučaju roditelja vegana u Milanu kojima je zbog ugroženog djetetova zdravlja oduzeto skrbništvo. Naime, baka i djed su u talijansku bolnicu doveli 14-mjesečnu bebu od samo pet kilograma, što je inače prosječna težina tromjesečnog djeteta. Beba je bila u prilično lošem zdravstvenom stanju.

Kasnije su otkrili da je dijete imalo i urođenu srčanu manu koju je trebalo operirati, ali to stanje bilo je dodatno pogoršano niskim razinama kalcija. No, talijanski liječnik Luca Bernardo rekao je da bismo trebali razmisliti o rijetkim prehrambenim režimima kod djece. Kako je beba iz Milana imala vrlo nisku razinu kalcija u organizmu, liječnik je istaknuo kako bi veganska prehrana djece svakako trebala biti dodatno obogaćena kalcijem i željezom. (2)

Talijanska javnost posebno je uznemirena posljednjim slučajem jer on nažalost nije jedini. U lipnju je hospitalizirana pothranjena dvogodišnja djevojčica, nakon čega je provela nekoliko dana na intenzivnoj njezi. A zbog niske razine hemoglobina i nedostatka određenih vitamina u Firenci, i 11-mjesečna beba.

U 2015. godini, talijanski sud je naredio razvedenoj majci da prestane odgajati svog 12-godišnjeg sina na veganskoj prehrani nakon što je otac dječaka podnio tužbu da to uzrokuje zaostajanje u njegovom rastu.

U odnosu na ukupan broj vegana, to je ipak zanemariv broj slučaja; da i ne govorimo o tome da su barem neka od tih djece imala drugih zdravstvenih poteškoća.

Procjenjuje se da su oko 1% stanovništva Italije (ili oko 600.000 osoba) vegani, a da su dodatnih 7% (ili oko 4,2 milijuna osoba) ostale vrste vegetarijanaca. (3)

 

Neprihvatljivo je posebno kažnjavati veganske roditelje

Da su vlasti stvarno zabrinute za djecu onda bi pratile sve aspekte djetetova razvoja i ponudile savjet o tome kako da se isprave bilo koji problemi koji se mogu pojaviti. Koliko mi je poznato, institucije niti jedne države ne pomažu žrtvama nasilja i psihičkog zlostavljanja u školi, društvenog isključenja na fakultetu ili zlostavljanja na poslu, nego se čak rugaju, okrivljuju, pa čak i kažnjavaju žrtve ili im daju psihijatrijske dijagnoze. Što se tiče stavljanja veganske djece pod stručni nadzor – zar sva djeca ne prolaze razne preglede u prvoj godini života, prije polaska u školu, i slično? Zašto su veganski roditelji posebno izdvojeni? Stavljanje roditelja u zatvor i/ili oduzimanja djece razara obitelj.

Činjenica je da u veganskoj hrani nema vitamin B12, ali i mnogim ljudima koji jedu proizvode životinjskog podrijetla su potrebni dodatni vitamini i minerali. I životinjama koje robovlasnici uzgajaju za meso, jaja i mlijeko se daju umjetni dodaci prehrani. Mnogo ljudi sasvim slučajno koristi dodatke prehrani u obliku vitaminskih napitaka ili obogaćenih sokova, mlijeka, žitnih pahuljica za doručak, i slično. Što je s djecom koja su pothranjena i slaba, a jedu meso? Istovremeno, brojna veganska djeca nisu pothranjena. Svaka vrsta prehrane se može provoditi da bude manjkava. Što je s puno većim brojem djece (i odraslih osoba) koja jedu previše mesa i koji imaju ozbiljnih zdravstvenih poteškoća zbog toga?

Što se tiče nametanja veganstva djeci – što je s roditeljima koji djeci nameću i podmeću meso? Po čemu je prihvatljivo rugati se veganima i/ili onima koji su protiv ubijanja životinja? Roditelji i drugi skrbnici (i institucije) uvijek djeci nameću što smiju i što ne smiju raditi. Zbog čega obrazovne institucije i roditelji imaju pravo ograničavati djecu u drugim stvarima; primjerice, onemogućiti natprosječnoj djeci da uče više i brže od ostalih (putem udžbenika i/ili računala) da bi mogla postići bolje rezultate u životu?

Ubijanje i iskorištavanja životinja je nepotrebno i roditelji ne bi trebali biti kažnjeni ako odgajaju svoju djecu u skladu s veganskim vrijednostima. Niti jedna država ne bi trebala poticati niti zahtijevati da ljudi žive na način koji uzrokuje uništavanje prirode i ubijanja životinja. Uzgoj životinja je rasipan način korištenja zemljišta i ono uništava prirodne ekosustave, dovodi do izumiranja brojnih vrsta biljaka, gljiva i životinja te genocida protiv autohtonih naroda. To se posebno odnosi na Južnu Ameriku, iz koje Europa uvozi meso i soju koja se uglavnom koristi za prehranu krava.

Zanimljivo je da se ovakav prijedlog događa baš u Italiji – državi u kojoj nitko nije kažnjen kad su policajci pretukli prosvjednike protiv globalizacije i ubili jednog. Usput rečeno, Italija je glavni krivac za pokolj morskih životinja u Jadranu; a talijanski lovci masovno ubijaju ptice pjevice u Hrvatskoj i okolnim državama. Dakle, talijanske vlasti nemaju pravo kažnjavati veganske roditelje.

Što se tiče mišljenja koje se često iznosi u raznim raspravama – da su ljudi svejedi: ljudi su na samom početku jeli plodove (i prema evoluciji – u afričkoj prašumi; i prema Bibliji – u rajskom vrtu), a tek su u kasnijim razdobljima počeli ubijati životinje i jesti njihovo meso.

 

Što kažu znanstvena istraživanja?

U udruzi Prijatelji životinja kažu kako pravilna veganska prehrana ne ugrožava ničije zdravlje te ističu kako je žalostan slučaj djeteta iz Italije rezultat neodgovornosti roditelja koji su zanemarivali zdravlje svog djeteta.

“S obzirom na to da su roditelji dijete navodno hranili isključivo veganskim namirnicama, stječe se dojam kako je takva prehrana loša za zdravlje djece. Roditelji su mogli dijete hraniti samo jabukama i kupusom, što su veganske namirnice, no to ne čini vegansku prehranu neadekvatnom, već upućuje na neinformiranost roditelja oko pravilne prehrane. Također, prema konvencionalnim preporukama, određene namirnice životinjskog podrijetla ionako se uvode kako se dijete bliži prvom rođendanu, a bjelanjak jajeta i kravlje mlijeko nikako se ne preporučuju prije navršenih godinu dana. Dakle, sva djeca se, neovisno o načinu prehrane roditelja, do dobi od deset mjeseci ionako hrane pretežno veganski” – objašnjava Katja Matovina iz Udruge.

Dodaje i kako njemačka organizacija DGE u članku “Vegan Diet” (Veganska prehrana) navodi pozitivna stajališta i citira šest organizacija koje opravdavaju veganstvo u svim fazama života:

Da je edukacija roditelja u veganskim obiteljima nužna slaže se i pedijatrica Diana Puževski. Ističe kako je volumen dječjeg želuca manji od odraslog želuca, a namirnice koje uključuje veganska ili makrobiotička prehrana ne pogoduju tome.

“No dijete raste i razvija se i treba sve nutrijente. U takvoj prehrani može se dogoditi da nema dovoljno aminokiselina triptofana. Primjerice, u riži ga nema, ali ga ima u grašku. S druge strane, biljne masnoće potencijalno su jaki alergeni. Nije nemoguće hraniti dijete veganskom prehranom, ali za to je potrebno veliko znanje roditelja, gotovo nutricionističko. Životinjske bjelančevine važne su za razvoj, važan je i vitamin B12 kojeg ima i u biljnim namirnicama, ali je pitanje koliko će ga dijete iz tog izvora prihvatiti, a i željezo najčešće stiže iz životinjskih namirnica. Važni su i cink i selen… Zato se nakon šest mjeseci djetetove prehrane majčinim mlijekom uvodi dohrana jer samo mlijeko više ne zadovoljava potrebe djeteta svojim nutritivnim sastavom. S pedijatrijske strane, kod djece ne možemo eksperimentirati. Dok god dijete ne odlučuje samo, to nije adekvatna prehrana, osim ako roditelj ima golemo znanje” – zaključuje liječnica.

“Moja Rina je zdrava veganka još od začeća”

Rina - beba koja je veganka od začeća i njena mama Ivana Surjan Mitrović.

Rina – beba koja je veganka od začeća i njena mama Ivana Surjan Mitrović.

A sve to je svojim primjerom potvrdila i Ivana Surjan Mitrović, mama veganka iz Splita. Tvrdi da dijete apsolutno može biti vegan.

“Ja sam veganka već godinama, pa i od početka trudnoće, tako da je moja Rina veganka od začeća. Trudnoća je bila uredna i prošla je tako da sam jela isključivo namirnice koje nisu životinjskog porijekla. Educirala sam se i dalje se educiram kako pravilno kombinirati namirnice i što pripremati svojoj obitelji. Osim toga, dva puta godišnje napravimo krvnu sliku. Rina je zdrava, živahna djevojčica dobrog imuniteta bez ikakvih zdravstvenih problema. Pazim da unosi dovoljno proteina, minerala, ugljikohidrata i ostalih nutrijenata” – priča nam Ivana Surjan Mitrović, koja ima i svoj YouTube kanal “Mama veganka” na kojem objavljuje kratke filmiće za druge mame koje žele uvesti veganske obroke ili zbog alergije moraju izbaciti namirnice životinjskog porijekla.

A kako okolina reagira na to što dijete odgaja na veganskoj prehrani?
“Svi znaju da sam dugogodišnja veganka, pa to nikome nije neobično. Jedino se svekrva malo zabrinula kad sam ostala trudna, ali brzo smo otklonile sav strah” – govori Ivana uz smijeh. Oni su, ističe, etički vegani i ne gledaju životinje kao izvor hrane. “Tako ćemo Rinu odgajati. Radimo po svojoj savjesti” – kaže Ivana.

 

Što djeca vegani trebaju jesti?

Preneseno uz dopuštenje udruge Prijatelja životinja

Napomena: u izvornom tekstu se često koristi riječ “vegetarijanski” i slično, ali kako se odnosi na vegansku hranu, zamijenio sam ju s riječi “veganski” osim kod istraživanja komunikacijske agencije SPEM i kod prava bolesnika na veg(etarij)anske obroke u bolnicama. Također, u izvornom tekstu se na nekoliko mjesta navode namirnice koje se uvoze iz država u kojima se masovno uništavaju tropske prašume, otima zemlja autohtonim narodima i izvršavaju ubojstva ekoloških aktivista pa sam ih zbog toga izostavio u ovom tekstu (banane, kvinoju, brazilske oraščiće i margarin – zbog palminog ulja). Izbjegavam i namirnice zbog kojih je potrebno ubiti biljku, ali sam ih ipak ostavio u tekstu (mrkvu i zeleno povrće). – Šime Validžić

 

Važnost edukacije roditelja i zdravstvenih djelatnika

U svijetu, kao i kod nas postoji velik broj djece koja su vegani od rođenja i odrastaju u zdrave ljude kroz zdrave navike u djetinjstvu. Ipak, roditeljima često nedostaju pouzdane informacije o nutritivnim vrijednostima namirnica i dječjim potrebama u određenoj dobi, kako bi svoju djecu hranili uravnoteženo i zdravo. Zato je izuzetno važno da se roditelji educiraju i saznaju što više o prehrambenim potrebama djeteta od rođenja do odrasle dobi.

Nažalost, u Hrvatskoj je osobito velik problem neupućenost i needuciranost djelatnika koji rade s djecom, pa i cijele zdravstvene struke, o koristima i dobrobiti veganske prehrane. Njihova “stručna” stajališta često su obojena društveno uvriježenim stavovima o prehrani, subjektivnim svjetonazorima i osobnim preferencijama, a “istraživanja” na kojima temelje svoja stajališta sponzorirana su od mesne i mliječne industrije ili su naprosto zastarjela.

Iako je u svijetu veganska prehrana prihvaćena u svim javnim institucijama, a njene dobrobiti potvrdili su liječnici, nutricionisti i znanstvenici, stručnjaci na području prehrane u ovom dijelu Europe zaostaju u tom pogledu i preostaje im uložiti buduće vrijeme u edukaciju o veganskoj prehrani, kako bi javnost bila objektivno informirana.

To je osobito nužno s obzirom na to da, prema nezavisnom istraživanju komunikacijske agencije SPEM iz 2007. godine, u Hrvatskoj živi 3,7% vegetarijanaca, što znači da ima preko 150.000 stanovnika koji su na veg(etarij)anskoj prehrani. To ujedno znači da se velikom broju građana uskraćuju osnovna prava, a djecu i roditelje dovodi se u vrlo nezavidnu situaciju odbačenosti i neprihvaćanja od ostatka društva, kao i ozbiljnih problema prehranjivanja djece, s obzirom na to da roditelji ne žele zbog ovakvih pritisaka promijeniti svoje navike i principe odgoja svoje djece, kojoj žele osigurati zdraviji, ekološkiji i etičniji način prehrane. Upravo je uloga pedijatara i nutricionista da upute roditelje vegetarijance i vegane u pravilnu kombinaciju namirnica biljnog podrijetla, koje su bogat izvor svih nutrijenata.

Pravo na zdrave, nutritivno uravnotežene obroke

U hrvatskim bolnicama je pravilnikom propisano pravo na veg(etarij)anski obrok. U “Odluci o standardu prehrane bolesnika u bolnicama” koje je izdalo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (Narodne novine, br. 121, 26. 11. 2007.), uvrštene su i veganska i lakto-ovo-vegetarijanska dijeta (tablica 1., redni broj 39 i 40).

Svjetski poznati pedijatar dr. Benjamin Spock u knjizi “Odgoj i njega djeteta” preporučuje upravo vegansku prehranu kao potpuno prihvatljivu za djetetovo zdravlje. Dr. Spock je za svojega života bio član savjetodavnog odbora Liječnički odbor za odgovornu medicinu (PCRM, Physicians Committee for Responsible Medicine). Oni iznose znanstveno argumentirano stajalište kako je veganska prehrana optimalna za zdrav rast i razvoj djece.

Američka nutricionistička udruga (American Dietetic Association) i Nutricionisti Kanade (Dietitians of Canada) izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju čiji je rezultat stav da je “dobro isplanirana veganska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije“. Nadalje, studija iznosi stav “da je primjereno isplanirana veganska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti” (Messina VK, Burke KI. Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets. J Am Diet Assoc 1997;97:1317-1321.). U lipnju 2009. Američka nutricionistička udruga izdala je novo stajalište o veganskoj prehrani, gdje je najnovijim istraživanjima potvrdila navedene zaključke.

Djeca i adolescenti koji su prešli na prehranu bez namirnica životinjskog podrijetla često nemaju podršku roditelja i okoline. Oni zaslužuju i trebaju informacije o pravilnoj veganskoj prehrani i razumijevanje, a ne pritisak roditelja i prodike nutricionista ili liječnika. Nedostatak edukacije i odgovaranje od veganstva mogu samo dovesti do nedostatne prehrane.

Djeca i odrasli, koji se žele hraniti veganski, kao i roditelji koji žele hraniti svoju djecu veganski, ne bi se smjeli bojati osude i napada liječnika i nutricionista, već dobiti prijateljski odnos i stručan savjet.

Liječnici, pedijatri i nutricionisti trebali bi se profesionalno usavršavati i nadograđivati svoja znanja, kako bi mogli pružiti objektivne informacije što i kako treba jesti u veganskoj prehrani. To je ujedno i pitanje njihove profesionalne etike, koja ih obavezuje na objektivan pristup o nutritivnim vrijednostima, neovisno o izboru prehrane.

Kao što i djeca imaju pravo na izbor prehrane, tako imaju pravo i na poštivanje njihove odluke te pravo na edukaciju o pravilnoj veganskoj prehrani koju su izabrali ili su za njih izabrali njihovi roditelji.

 

Svi potrebni vitamini za dijete 

Vitamin A sadrže sljedeće namirnice: rajčica, zeleno povrće, mrkva, špinat, rajčica, cvjetača, batat, peršin, gljive, grašak, kupus, marelice, smokve, breskve, trešnje.

Vitamin B1: pšenične klice, amarant, proso, kvasac, leća, grah, kikiriki, lješnjaci, pšenica, grašak, krumpir, cvjetača, soja, gljive, sušeno voće (smokve, jabuke, šljive, grožđice).

Vitamin B2: kvasac, bademi, gljive, peršin, orasi, suncokret, pšenica, mrkva, luk, cikla, rajčica, kruške, naranče, žuta paprika, grašak, brokula, špinat, luk.

Vitamin B3 (niacin): kikiriki, pšenica, bademi, suncokretove sjemenke, smeđa riža, gljive, orasi, grašak, cvjetača, kupus, mrkva, šljive, jagode, rabarbara.

Vitamin B5 (pantotenska kiselina): zeleno povrće, grah, grašak, kikiriki, gljive, pšenične klice, pivski kvasac, melasa, kruh od neoljuštenih žitarica.

Vitamin B6: pšenične posije i klice, grah, soja, leća, avokado, lješnjaci, orasi, kikiriki, celer, kelj, luk, rajčica, mrkva, kupus, zelena paprika, suhe šljive, smokve, dinje, pivski kvasac, melasa. Ovaj vitamin se uništava preradom i kuhanjem.

Vitamin B9 (folna kiselina): špinat, brokula, šparoga, blitva, kelj, naranče, grejp, grah, leća, grašak, pšenica, orasi, pivski kvasac.

Vitamin B12: vitaminski dodaci, obogaćena biljna mlijeka i sokovi, obogaćene žitne pahuljice.

Vitamin C: svježe voće i povrće.

Vitamin D: izlaganje suncu; obogaćena hrana (sojino mlijeko, žitne pahuljice).

Vitamin E: ulja, zeleno povrće, pšenične klice.

Vitamin H (biotin): riža, soja, pivski kvasac.

Vitamin K: zeleno povrće, soja.

 

Dobro isplanirana veganska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije.

Dobro isplanirana veganska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije.

Vitamin B12 u dječjoj prehrani
U prehrani temeljenoj na biljnim namirnicama posebnu pozornost treba obratiti na redoviti unos vitamina B12, s obzirom na to da se danas više ne nalazi u dovoljnim količinama na voću i povrću.

Vitamin B12 jedini se ne može dobiti konzumiranjem biljne hrane, već preko obogaćenih namirnica (npr. sojino mlijeko, žitarice za doručak) i/ili preko dodataka prehrani. Djeca do tri godine trebala bi dobivati oko 1 do 3 mikrograma dnevno. Sojino mlijeko za bebe proizvođača Alpro Soya (koje je obogaćeno i željezom, kalcijem, vitaminima B1, B2, B12, C, D, E), obogaćeni sokovi i žitne pahuljice i multivitaminski sirupi za djecu osiguravaju djetetu potreban unos B12. Pola tabletice dnevno npr. vitamina VEG1 također omogućuje zadovoljavanje dnevne potrebe djeteta za B12.

Veganke koje doje dijete trebale bi posebno paziti na redovit adekvatan unos B12, kako bi dojenče dobivalo dovoljnu količinu. To nije problem ako se pripazi da se kroz suplemente ili obogaćene namirnice unese 5 do 10 mikrograma dnevno B12. Na tržištu postoje vitaminske formule za trudnice i dojilje, koje sadrže i adekvatan udio B12.

Izabirući obogaćenu hranu ili B12 dodatke, vegani uzimaju svoj B12 iz istog izvora kao bilo koja druga životinja na svijetu – mikroorganizama – bez uzrokovanja patnje bilo kojem svjesnom biću, bez štete za okoliš i na dobrobit vlastitoga zdravlja.

Vitamin D
Vitamin D djeci treba oko 5 mikrograma dnevno. Taj vitamin ne nalazi se u relevantnim količinama u biljnim namirnicama, ali pri dovoljnom izlaganju  suncu tijelo ga samo proizvodi.

Pedijatri uobičajeno, bez obzira na vrstu prehrane, propisuju kapljice vitamina D za djecu do godinu dana starosti, koji se zimi treba davati djeci svakodnevno, a nije ga potrebno dodatno uzimati ako je dijete otkrivenih ruku i glave izloženo suncu. Dosad se smatralo kako izlaganje suncu treba biti 15 minuta dnevno, no novija istraživanja navode kako je dovoljno provesti pet minuta na suncu dva do tri puta tjedno, i to sa samo pet posto otkrivene kože, i već ćemo tijelu osigurati količinu vitamina D koja je dovoljna za dobru zaštitu kostiju i zubi. Duljim izlaganjem suncu pojačat ćemo pozitivne učinke, ali već nakon dvadesetak minuta tijelo će proizvesti onoliko vitamina koliko može. Pritom treba paziti da se dijete ne izlaže suncu za najvećih ljetnih vrućina, već u prijepodnevnim i kasnim poslijepodnevnim satima. Mnoge namirnice koje djeca konzumiraju (obogaćeno sojino mlijeko, žitne pahuljice i sl.), kao i multivitaminski dodaci za djecu, sadrže vitamin D.

Bjelančevine
Neupućeni u vegansku prehranu često izražavaju bojazan da se njome ne može dobiti dovoljno bjelančevina, što je potpuno suprotno činjenicama. Biljne namirnice izvor su zdravih bjelančevina, a u svakodnevnoj prehrani lako je osigurati dostatnu količinu za zdrav razvoj djeteta.

Vegani dobivaju bjelančevine iz graha, slanutka, boba i ostalih mahunarki, tofua, jogurta od soje, orašastih plodova, sjemenki i cjelovitih žitarica.

Dobar izvor bjelančevina je soja koja osigurava velike količine visoko kvalitetnih bjelančevina; ovisno o vrsti, soja sadrži između 37 i 50% bjelančevina (dva puta više nego u mesu), uključujući sve esencijalne aminokiseline te je bogata mineralima, vitaminima i vlaknima. Preporučuje se konzumirati sojine proizvode u njihovim tradicionalnim oblicima, kao što su zrno soje, miso, tamari, tofu, tempeh, sojino mlijeko. Soja nije nužna u veganskoj prehrani, ali je praktična i dobra namirnica.

Grašak, grah, leća, sjemenke i određeno povrće također osiguravaju značajan izvor bjelančevina, kao i žitarice (pšenica, zob, riža, ječam, heljda, proso, tjestenina, kruh), orašasti plodovi (lješnjak, badem, orah, indijski oraščići) i sjemenke suncokreta i buče te sezam.

Kravlje mlijeko i kalcij
Sve više roditelja upoznato je s mitovima mliječne industrije o kalciju u kravljem mlijeku i mliječnim proizvodima. Taj mit snažno je prisutan kroz marketing mliječne industrije i veliki pritisak zdravstvenih djelatnika da djeca moraju konzumirati puno mlijeka i mliječnih proizvoda zbog kalcija, što je pogrešno.

U tom smislu, prije svega treba istaknuti vrijednost dojenja i majčinog mlijeka kao jedine potrebne hrane i pića za bebu do navršenih šest mjeseci starosti. Ovisno o napredovanju djeteta, s dohranom se može započeti i s djetetovih navršenih pet mjeseci starosti. Na tržištu postoje adaptirana mlijeka na bazi soje, dakle, bez kravljega mlijeka, no, kao i ostala zamjenska mlijeka, preporučuju se samo ako majka nikako ne može dojiti i kao nadopuna dojenju kada za to postoji potreba.

Kravlje mlijeko nije prirodna hrana za ljude. Ostali sisavci piju majčino mlijeko, dakle, isključivo mlijeko svoje vrste, samo do prelaska na prehranu krutom hranom. Sastav mlijeka različit je kod svake vrste sisavaca jer je prilagođen potrebama vlastite vrste. Tako je sastav kravljeg mlijeka prilagođen razvoju teleta, a sastav ljudskog mlijeka razvoju ljudske bebe.

U kravljem mlijeku je prevelika koncentracija kalcija koja napreže bubrege ljudskog djeteta pa je zabranjeno djeci davati kravlje mlijeko u prvoj godini života. Osim toga, veća količina bjelančevina u kravljem mlijeku opterećuje pogotovo probavni sustav bebe ne samo zbog količine nego i zbog kvalitete bjelančevina. Naime, bjelančevina u majčinom mlijeku je lactalbumin i lako se probavlja, dok je bjelančevina u kravljem mlijeku kazein, koji je teško probavljiv u probavnom traktu. Majčino mlijeko je iznimno bogato esencijalnim aminokiselinama, koje se apsorbiraju baš u tom obliku (kolostrum je osobito bogat aminokiselinama) te je iskoristivost bjelančevina u majčinom mlijeku potpuna. Iz kravljeg mlijeka iskoristi se samo polovica bjelančevina pa dijete treba pojesti veće količine kravljeg mlijeka. Majčino mlijeko sadrži dva puta više ugljikohidrata (šećera) nego kravlje mlijeko, što odgovara razvoju bebe; šećeri iz majčinog mlijeka pomažu da sredina u tankom crijevu ostane prirodno kiselkasta, dok šećeri iz kravljeg mlijeka mijenjaju tu sredinu u lužnatu, što omogućuje razvoj štetnih bakterija dok kisela sredina sprječava razvoj tih štetnih bakterija.

Kravlje mlijeko nije niti tradicionalna niti zdrava namirnica. Tridesetih godina 20.st. ljudi su počeli konzumirati mlijeko u velikim količinama, a 90% stanovništva do tada gotovo nikada nije pilo mlijeko. Kravlje mlijeko pokazuje povezanost sa 74% alergijskih reakcija na koži, a u 89% slučajeva povezanost s astmom i visokom temperaturom. Mnoga djeca teško probavljaju laktozu iz mliječnih proizvoda (mliječni šećer) i ako ga nastave konzumirati, razvijaju se alergije, a moguća su i krvarenja iz probavnog sustava. Azijci i Afrikanci prestaju piti majčino mlijeko kada prijeđu na krutu hranu i njihove se kosti razvijaju normalno (njihove su kosti otporne na osteoporozu jer konzumiraju vrlo malo bjelančevina životinjskog podrijetla).

Kravlje mlijeko (ili formule napravljene na osnovi kravljeg mlijeka) sadrže bjelančevine koje su potpuno drugačije od onih u majčinom mlijeku. Neke od tih bjelančevina i aminokiselina preteške su da bi ih dječji organizam mogao iskoristiti. Takav sadržaj kravljeg mlijeka često se može povezati sa žeđu koja se javlja u djece, a koja se često tumači kao glad. Rezultat može biti kronično prejedanje i prekomjerna težina.

Mlijeko sadrži dosta kalcija, ali u pitanju je mogućnost njegove apsorpcije u organizmu. Litra kravljeg mlijeka sadrži 1200 mg kalcija, a litra majčinog 300 mg. No, koeficijent iskoristivosti kalcija iz majčinog mlijeka je tri do četiri puta veći. Razlog tome je odnos kalcija i fosfora koji se u kravljem mlijeku nalazi u omjeru 1,2:1, a u majčinom 2,3:1. Višak fosfora u kravljem mlijeku sprječava apsorpciju kalcija. Prema dr. Franku Oski, upravitelju Pedijatrijskog odjela medicinskog centra Državnog sveučilišta “New York” u Sirakuzi, samo namirnice s odnosom kalcija i fosfora 2:1 ili boljim mogu se koristiti kao primarni izvor kalcija. Zato je najbolje dobivati kalcij iz biljnih izvora – tamnozelenog lisnatog povrća (kelj, brokula, špinat, blitva, prokulica), tofua (sira od soje; ako je pripravljen koristeći kalcijev sulfat sadržava više od četverostruke količine kalcija nego neobrano kravlje mlijeko), tempeha (također proizvod od soje), slanutka, mahunarki, sušenog voća, smokvi, suncokretovih sjemenki, sezamovih sjemenki, badema te obogaćenog sojinog ili rižinog mlijeka, narančinog ili jabučnog soka. Preporučena dnevna količina za djecu do tri godine je 600 mg.

Željezo
Željezo se nalazi u zelenom lisnatom povrću, sušenom voću (smokve, datulje, marelice, grožđice, brusnice, goji bobice), mahunarkama (slanutak, grah, leća, mahune), cikli, borovnicama, kupinama, cjelovitim žitaricama (proso, amarant) i orašastim plodovima, pri čemu su posebno dobri izvori brokula i drugo zeleno lisnato povrće zbog povoljnog omjera željeza i vitamina C, potrebnog za apsorpciju željeza. Vitamin C i druge organske kiseline u voću i povrću mogu povećati iskoristivost željeza za 500 posto. Najbolje ga je kombinirati s vitaminom C, npr. sa sokom od naranče ili limuna, paprikom, kivijem ili peršinom.

Cink
Za djecu do tri godine preporučena dnevna količina je 3 mg. Cink dobivaju iz soje, drugih mahunarki, orašastih plodova, suncokretovih sjemenki, pšeničnih klica, sjemenki bundeve, indijskih oraščića i obogaćenih žitarica.

Selen
Selen sadrže i grejpfrut, kruška, trešnja, paprika, grašak, luk.

Omega-3-masne kiseline
Za primanje zadovoljavajuće količine omega-3 masnih kiselina dovoljna je jedna žlica lanenog ulje (ili mljevenih lanenih sjemenki) ili dvije žlice repičinog ulja dnevno, kao i bučino ulje. Kako bi se osigurao pravi odnos između omega-6 i omega-3 masnih kiselina (idealno je 5:1), treba pojačano konzumirati ulje s omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline nalaze se i u orasima i sojinom ulju.

Važno je naglasiti kako meso, riba ili riblje ulje nisu jedini izvor omega-3 masnih kiselina, kao što se često promovira. Ulje od sjemenki lana sadrži dvostruku količinu omega-3 masnih kiselina od one u ribljem ulju te je kvalitetnije i sigurnije rješenje.

 

Veganski jelovnik za djecu

Što jesti?
Kad dijete počne jesti krutu hranu, u prehranu se mogu uvoditi pasirane kašice od voća (jabuka, kruška, breskva, marelica), povrća (tikvica, celer, brokula, cvjetača, mrkva) i žitarica (palenta, proso, riža; integralni griz od pšenice, raži, ječma, kukuruza, pira). Nešto kasnije, u obroke se mogu početi dodavati pasirane mahunarke (crvena leća, grašak, mahune) i mljeveni orašasti plodovi i sjemenke (lješnjaci, bademi, orasi, suncokret, buča) te drugo povrće i žitarice. Griz se do navršene prve godine može kuhati na vodi, a od navršene prve godine na obogaćenom biljnom mlijeku (rižinom, zobenom, sojinom mlijeku prilagođenom bebama). Nakon navršenih godinu dana u prehranu se mogu uvesti i druge mahunarke (slanutak, zelena leća, grah).

Dobro je da se prehrana i djece i odraslih sastoji od cjelovitih namirnica, svježeg i sušenog voća, povrća i žitarica. Neovisno o vrsti prehrane, općenita preporuka je da u prehrani prevladavaju integralne namirnice poput smeđe riže, integralne tjestenine i proizvoda od integralnog brašna, a da se izbjegavaju rafinirane namirnice poput bijelog šećera, bijele riže i bijelog brašna.

Bebama se za doručak može dati npr. integralni griz ili proso na biljnom mlijeku (odnosno na vodi, za bebe mlađe od godinu dana) s integralnim keksima (od zobi, mljevenih lješnjaka, jabuke i sl.), zobenim ili pšeničnim pahuljicama, naribanom jabukom i sokom od naranče. Može se dodati po žličica-dvije mljevenih oraha, badema, lješnjaka, malo grožđica, sušenih brusnica ili sušenih marelica te pšenične klice. Od voća mogu jesti i kivi, jagode, borovnice, kruške, breskve, marelice, kupine, šljive itd.

Bilo bi dobro da dijete svakodnevno jede zeleno lisnato povrće (kelj, brokulu, špinat, blitvu, prokulice i sl.) i žitarice s mrkvom, krumpirom, lukom; tome se mogu dodati neke mahunarke (leća, slanutak, grah, grašak), sojine ljuspice, sojini medaljoni ili sojini komadići i rajčica, tanko ribano zelje i sl. Djeca vole jesti tofu (sir od soje, svježi ili dimljeni), smiksan u jutarnju kašicu ili u komadićima za druge obroke. Mogu jesti i biljne namaze, a za međuobroke običan ili voćni jogurt od soje.

Uz navedeno, kasnije se bebama može u prehranu uvesti voćna salata, puding od vanilije i čokolade, pirjano povrće, palačinke (jaja zamijeniti običnim brašnom otopljenim u vodi, tofuom i cimetom, ako radite slatke palačinke) i pizza (s usitnjenim lukom i češnjakom, gljivama, brokulom, prokulicama, patlidžanom, rajčicama, tofuom, sojinim ljuspicama, slatkim kukuruzom, maslinama, bosiljkom i origanom), a na kruh i namaze dodati malo kečapa ili majoneze (bez životinjskih sastojaka).

Od žitarica djeca vole integralnu rižu, integralnu tjesteninu (pužiće, špagete…), amaranth, proso, bulgur, ječam, raž, a od mahunarki grašak, leću i slanutak. Obroci se mogu obogatiti i ribanom ciklom, pire krumpirom i palentom ili možemo dati djetetu nasjeckanu rajčicu ili umak od rajčice, tikvica i bosiljka s tjesteninom; svježe krastavce, naribanu mrkvu, juhe (od graha, ječma i tjestenine; od povrća i tjestenine, od krumpira i riže; od leće, krem juha od povrća, krem juha od graška itd.), variva (sa špinatom; od graška i mrkve; od tikvica i krumpira; od cvjetače, leće, krumpira i rajčice; od slanutka, krumpira i mrkve itd.), kuhane mlade mahune; pire od tikvica, krumpira i mrkve s umakom od celera, peršina, bosiljka i vlasca; usitnjeno povrće; njoke s umakom od sojinog jogurta ili rajčice; grah s nasjeckanim porilukom i korijenom celera; kuhani krumpir i blitvu s češnjakom i peršinom; voćni frape sa zobenim ili rižinim mlijekom; integralni kruh, kekse i krekere.

Kuhana jela nije neophodno soliti, već po potrebi staviti tek malo jodirane soli. Najzdravije je izbjegavati dodavanje šećera u hranu i napitke, već samo po potrebi dodati pasirane grožđice (prethodno namočene u toplom sojinom ili rižinom mlijeku) ili neko drugo sušeno voće.

Kada se koristi šećer, preporučuje se izbjegavati bijeli šećer, a kod smeđeg šećera važno je pripaziti da se radi o pravom smeđem šećeru, a ne bijelom kojemu je dodana melasa. Najkvalitetniji zaslađivači, a ujedno dobra zamjena za med, su agavin, rižin, javorov, kukuruzni i druge vrste sirupa.

Također, umjesto kupovnih slatkiša, djeci je bolje ponuditi sušeno voće.

Ukusne i zdrave sjemenke 

Dobro je u gotovo jelo umiješati mljevene sjemenke sezama, lanene sjemenke, sjemenke suncokreta i bučine sjemenke te maslinovo, bučino i sojino ulje i ulje uljane repice (zbog ravnoteže omega-3 i omega-6 masnih kiselina), mljevene indijske oraščiće i sl. Zbog uštede na vremenu i novcu, lanene sjemenke i orasi mogu se kupiti već mljeveni i držati u hladnjaku, dok se ostale sjemenke (bučine, suncokretove, sezamove) i orašasti plodovi (lješnjak, badem) mogu samljeti unaprijed, kako bi se imala količina za oko tjedan dana.

Sjemenke sezama izuzetno su bogate kalcijem, s visokim udjelom omega-6 masnih kiselina, dok oko petinu sadržaja čine bjelančevine visoke biološke vrijednosti. Vrlo su dobar izvor bakra i mangana, a ističu se i sadržajem magnezija, željeza, vitamina B1, cinka te prehrambenih vlakana.

Mljevene lanene sjemenke izuzetno su bogate omega-3 masnim kiselinama, sadrže visokokvalitetne bjelančevine i vitamine B1, B2 i C.

U sastavu ulja, koja čine 50% sadržaja suncokretovih sjemenki, prevladavaju osobito omega-6 masne kiseline, a znatan je i sadržaj bjelančevina. Odličan su izvor vitamina E i B1 te dobar izvor mangana, magnezija, bakra, selena, vitamina B5, folne kiseline i prehrambenih vlakana.

Bučine sjemenke sadrže omega-3 i omega-6 masne kiseline, oko 25% bjelančevina i obilje minerala, osobito fosfora, magnezija i mangana te dobar udio cinka, željeza i bakra. Dobar su izvor vitamina E i K te vitamina A u obliku beta-karotena, a sadrže u tragovima natrij i kalcij.

Zbog povoljnog omjera omega-3 i omega-6 masnih kiselina preporučuje se općenito koristiti u prehrani različite vrste sjemenaka.

Zdravi kalorični namazi i jela 

Djeca vole kruh s namazom od kikiriki maslaca, maslina, leće, graha, slanutka… Namaze od mahunarki (grah, leća, slanutak) moguće je napraviti u većoj količini, držati u hladnjaku i koristiti nekoliko dana. Djeca vole i kupovne namaze od graha, brokule, šampinjona, rajčice ili začinskih trava. Namazi od mahunarki kalorični su i pogodni za djecu koja ne vole jesti, kako bi kalorijski pojačali njihove obroke. Osim što se pri izradi namaza koriste biljna ulja, za kalorijski pojačane obroke dobro je i u gotova jela prije posluživanja dodati maslinovo, laneno i bučino ulje, a hranu pirjati na ulju od uljane repice, sojinom i suncokretovom ulju. Dobro je koristiti i ulja s povoljnim omjerom omega-3 i omega-6 masnih kiselina.

Biljna ulja mogu kalorijski obogatiti i jela kao što su riža s lećom, slanutkom ili grahom, tjestenina s grahom, riža s tofuom, koja su već sama po sebi bogata kalorijama.

Što piti?
Od napitaka bebe mogu piti vodu, čaj za bebe i voćne sokove. Narančin sok nije preporučljivo davati bebama, a ako se daje treba ga razrijediti vodom. Može ga se iscijediti i u kašicu s grizom i voćem. Općenito, preporučuje se bebama od navršenih šest mjeseci davati čistu vodu i nezašećereni čaj, a kasnije i prirodne voćne sokove.

Nakon navršenih godinu dana djeca mogu piti i sojino mlijeko za djecu. Prije godinu dana starosti bolji izbor je rižino i zobeno mlijeko. Rižino mlijeko je zdravo i lagano, ali kalorijski siromašno, pa se ne preporučuje kao jedino mlijeko u uporabi, već radije u kombinaciji sa zobenim. Biljna mlijeka nisu neophodna u veganskoj prehrani, ali su praktična i zdrava.

Dodaci prehrani 

Na hrvatskom tržištu postoje dodaci prehrani za djecu u obliku sirupa, soka ili tabletica za žvakanje. Hrana koja nam je dostupna ima manju hranjivu vrijednost nego prije kada se u poljoprivredi nisu koristili pesticidi i ostala štetna sredstva, pa se za sve, neovisno o tipu prehrane, preporučuje povremeno koristiti dodatke prehrani. Sva dojenčad treba dobivati kapljice vitamina D zbog nedovoljnog izlaganja suncu. Također, obavezno je kroz suplemente ili kroz multivitaminske dodatke osigurati djetetu potreban unos vitamina B12.

Kako se boriti s predrasudama 

Roditelji djece na biljnoj prehrani često spominju kako se na prehranu njihove djece gleda kao na krivca kada dijete dobije gripu ili neku dječju bolest, pri čemu je česta opaska da se dijete razboljelo “zato što ne jede meso”. Iako takve zlonamjerne primjedbe nemaju osnova, važno je da roditelji djece vegana budu svjesni da se u ovom dijelu Europe još trebaju izboriti s nizom predrasuda i nestručnih stavova kada je riječ o veganskoj prehrani djece. Stoga je posebno važno da obrate pozornost na pripremu kvalitetnih, uravnoteženih obroka za svoju djecu, kako bi djeca napredovala na težini i visini, u skladu sa svojom dobi.

Roditelji se trebaju dobro educirati i prikupiti informacije te ih prenijeti osobama koje brinu o njihovoj djeci (pedijatri, odgojiteljice u vrtiću, zdravstveni radnici). Dobro je da se povežu s drugim roditeljima i razmijene iskustva. Udruga Prijatelji životinja nekoliko puta godišnje organizira druženja roditelja i djece vegana, na kojima mogu u ležernoj atmosferi dobiti korisne informacije. Također, na internetu nudi korisne edukativne tekstove, a rado će odgovoriti i na sva pitanja roditelja putem e-maila te ponuditi dodatne materijale i knjige za roditelje, kao i stručnu literaturu za njihove liječnike i nutricioniste.

Reference: 

 

PETICIJA 

Ako smatrate da roditelji trebaju imati pravo da odgajaju djecu na način koji ne iskorištava životinje, potpišite peticiju talijanskom parlamentu na ovoj poveznici: 

Prijevod uvodnog teksta i pisma peticije na hrvatskom jeziku:

Talijanski parlament: Ne uvodite kazne za odgoj ekološkom prehranom

Autor: Kailey Luz

Cilj: Talijanski parlament, Italija

Preveo: Šime Validžić 

Znanost potvrđuje: prehrana koja obiluje proizvodima životinjskog podrijetla ogromno doprinosi klimatskim promjenama. 

Zapravo, neka istraživanja tvrde da je poljoprivreda temeljena na životinjama glavni uzrok uništenja šuma. Drugi kažu da ona troši više vode nego bilo koja druga gospodarska grana. Stočarska proizvodnja stvara oko 15% globalne emisije stakleničkih plinova, što je gotovo jednako svim ispušnim emisijama svakog automobila, vlaka, broda i zrakoplova na planetu. 

Unatoč tome, talijanski parlament raspravlja o zakonu koji bi zabranio da roditelji djeci davaju vegansku prehranu. 

Američka nutricionistička udruga (ADA) navodi da je veganska prehrana savršeno zdrava za djecu. ADA napominje da određena djeca mogu razmotriti i uzimanje prehrambenih dodataka. Međutim, to ne opravdava nametanje talijanskim roditeljima prehranu koja zahtijeva životinjske proizvode.

Ako je talijanski parlament uistinu zabrinuti za zdravlje djece, trebao bi početi s edukacijom Talijana o najzdravijim načinima kako da se izbace životinjski proizvodi. Vlada ni pod kojim uvjetima ne bi trebala kažnjavati roditelje zbog obzira prema životinjama i klimatskim promjenama. Recite talijanskom parlamentu: veganska prehrana nije zločin!

Pismo peticije:

Zastupnici u Parlamentu:

Nagovaram Vas da odbacite prijedlog Elvire Savino da zatvorom kažnjava talijanske roditelje koje insistiraju na veganskoj prehrani za svoju djecu.

Znanost potvrđuje: prehrana koja obiluje proizvodima životinjskog podrijetla ogromno doprinosi klimatskim promjenama. Neka istraživanja tvrde da je poljoprivreda temeljena na životinjama glavni uzrok uništenja šuma. Drugi kažu da ona troši više vode nego bilo koja druga gospodarska grana. Stočarska proizvodnja stvara oko 15% globalne emisije stakleničkih plinova, što je gotovo jednako svim ispušnim emisijama svakog automobila, vlaka, broda i zrakoplova na planetu.

[Vaši komentari]

Ako je talijanski parlament uistinu zabrinuti za zdravlje djece, trebao bi početi s edukacijom Talijana o najzdravijim načinima kako da se izbace životinjski proizvodi. Vlada ni pod kojim uvjetima ne bi trebala kažnjavati roditelje zbog obzira prema životinjama i klimatskim promjenama.

S poštovanjem,

[Vaše ime]

 

308 KOMENTARA

Odgovori na Anonimno Poništi odgovor