Video: Cjelovečernji dokumentarni film Gospodarenje (Dominion)

Video: Cjelovečernji dokumentarni film Gospodarenje (Dominion)

0 8060

Piše: Vesna Bačić

Šok. Nevjerica. Gađenje. Beznađe. Gubitak vjere u čovječanstvo. Jad. To su bili samo neki od osjećaja koji su me preplavljivali još tijekom prvih minuta gledanja filma „Gospodarenje“. Film je dugačak, traje točno dva sata. Toliko je težak i dubok da sam za vrijeme gledanja morala napraviti nekoliko stanki. Jer opisuje strahotu za strahotom, za strahotom, za strahotom… A jedini uzrok svemu tome je izopačen ljudski um. Žalosno, nevjerojatno žalosno.

Neopisivo je kolika mučenja i patnju prolaze milijarde i milijarde životinja… Svake godine. Svakoga dana. Svake sekunde. Iako sam i prije gledala dokumentarne filmove poput „Zemljani“ (Earthlings) i “Kravozavjera” (Cowspiracy) te pogledala i mnogobrojne snimke mučenja, izrabljivanja i ubojstava životinja od strane ljudi, pa čak i na vlastite oči, ovaj film me uistinu žestoko šokirao. Međutim, odmah me i inspirirao i potaknuo na akciju – trenutačno sam napisala e-pismo ekipi „Gospodarenja“ u želji da napravim titlove za film. Ekipa je bila brza, isto kao i ja, tako da su hrvatski titlovi, isto kao i sâm film, dostupni na njihovoj internetskoj stranici: http://watch.dominionmovement.com/

Svakako pogledajte ovaj film! Bez obzira na svoje svjetonazore, bez obzira na svoja uvjerenja. Budite hrabri, izdržite do kraja i dozvolite si da vam se razbiju iluzije, da vam se rastope programi, da vam briljantnost ovog (za mene) šokantnog umjetničkog djela skine povez s očiju! Naime, velika većina ljudi na ovom planetu nosi taj povez. Zapitaj se: jesi li ti jedan od njih? Okrećeš li glavu pred golemom nepotrebnom patnjom nevinih bića, koja bivaju zlostavljana, mučena i pogubljena samo zato što su njihova mrtva tijela dobrog okusa? Jer lijepo izgleda ta kožna jakna / cipele / remen…? Pozivam te da se zapitaš: je li s time sve u redu? One od vas, čiji je odgovor na ova pitanja „da“, pozivam na iskreno i istinsko preispitivanje svojih vrijednosti i moralnih stavova. One čiji je odgovor „ne“ pozivam da pomognete životinjama – iskreno, trenutačno i bez ikakve zadrške!

Činjenica: u ratovima u čitavoj zabilježenoj povijesti čovječanstva ubijeno je 619 milijuna ljudi. Činjenica: ljudi ubiju isti broj životinja svaka 3 (tri!) dana, a ova brojka niti ne uključuje ribu i ostala morska stvorenja čija pogibija je toliko velika da se mjeri samo u tonama. Pokušajte si u slikama predočiti tu stvarnost, koja se svakoga dana odvija na našem „lijepom, plavom planetu“. Zamislite kolika je to samo količina krvi, koja se svakodnevno prolijeva! I to nepotrebno, potpuno nepotrebno. Doista se iskreno nadam da će se čovječanstvo početi buditi ubrzanim tempom. Zašto? Zato što nam ne preostaje puno vremena. Naime, ako nastavimo s ovakvim tempom izlova ribe iz svjetskih oceana, do 2048. godine morski svijet će u potpunosti nestati. U prijevodu to znači propast cjelokupnog biološkog života na Zemlji kakvim ga danas poznajemo. Hoćeš li sutra kupiti, recimo, konzervu tune? Pokušaj razmisliti o dalekosežnim posljedicama tog naizgled beznačajnog, malog osobnog čina. Da se izrazim metaforički: kap po kap – ocean.

Film „Gospodarenje“ govori o brojnim načinima na koje ljudi iskorištavaju životinje: krzno, koža, skupocjeni goveđi serum nerođenih telića ubijenih trudnih krava, laboratorijska testiranja na životinjama, rodeo, cirkusi s porobljenim životinjama, … Lista se nastavlja i poduža je. Meni osobno je frapantno koje sve načine ljudi smisle kako ne samo iskoristiti životinje, ta nevina divna stvorenja, nego i kako ih mučiti, zlostavljati i na kraju pogubiti.

Znate li da mnogi od njih gledaju pogubljenja svoje braće i sestara, slušaju njihove krikove, gledaju njihovu krv kako šiklja iz prerezanih grkljana? Znate li da žderu jedni druge, nakon što se razbole i uginu u prenatrpanim hangarima, u kojima nemaju nikakvu veterinarsku njegu? Znate li da se životinje poput svinja i kokoši u klaonicama često, zbog neuspješno prerezanih grkljana, na kraju utapaju u kipućoj vodi? Znate li zašto se to događa? Zato što postoji potražnja onih koji ih kupuju, onih koji jedu hamburgere, šunku, kebab i hrenovke, onih koji piju kravlje mlijeko i jedu sir i maslac, onih peku kolače s jajima, onih koji nose kožne odjevne predmete i krzno, onih koji kupuju predmete načinjene od perja, onih koji posjećuju zoološke vrtove, Sea World i ostala mjesta „životinjske zabave“, pa čak i onih koji koriste kozmetiku testiranu na životinjama. Kupovanje svega toga ima za posljedicu stvaranje potražnje, a industrija na potražnju odgovara ponudom. I tako zatvaramo krug. Sve to vrlo slikovito opisuje film „Gospodarenje“.

Svatko od nas ima moć u svojim rukama. Svatko od nas odgovoran je za svoje postupke tako da bira za što će dati svoj novac. Hoće li to biti bademovo mlijeko i sladoled od soje, ili mlijeko (sir, maslac…) koze ili krave, koje je priroda namijenila njezinom mladunčetu, a čovjek joj ga je oteo, mladunčad kao višak najčešće zaklao, a nju, majku, zbog njezina mlijeka godinama svakodnevno izrabljivao. Svatko od nas ima izbor – kupiti proizvod na biljnoj bazi, ili onaj koji potječe od životinje. Svatko od nas odgovoran je za svoje postupke i njihove posljedice. Koji je tvoj osobni izbor? Uključuje li nevinu žrtvu životinje koja nije htjela umrijeti?

No, hajdemo se još vratiti na film. Ustvari, tu se ne radi samo o filmu nego i o cijelom pokretu. Naime, redatelj i producent filma Chris Delforce je sa svojim timom cijelu stvar osmislio i kao pokret za prava životinja. U Australiji, gdje je i snimljena većina filma, nakon njegova objavljivanja održana su javna prikazivanja filma, ulični prosvjedi… Chris Delforce je izuzetno talentiran mlad čovjek, koji je čak sedam godina svog života uložio u ovaj film. Pogledajte intervju s Chrisom na sljedećoj poveznici, gdje priča o samom procesu nastanka filma i svom iskustvu:

Jedino netko izuzetno hrabar, čvrst i odlučan može izdržati tu svu patnju i bol, kroz koju neminovno prolazi i kao tvorac filma. Tako da – svaka čast, Chris!

Završit ću ovaj članak s nekoliko rečenica iz samoga filma:

Istina glasi da ne postoji humani način kako ubiti nekoga tko želi živjeti. […] Govorimo da su kvalitetno proživjeli svoje živote i da ne znaju što ih na kraju čeka, i da ne osjete baš ništa. Ali oni osjete. Njihovi konačni sati, minute i sekunde uvijek su puni straha, uvijek su puni boli. Nikad nemaju voljnost ili želju za umiranjem, nego točnije – očajnički pokušaj živjeti uz mahnitu borbu do posljednjeg daha. […] Oduzimamo im djecu. Oduzimamo im slobodu.
Oduzimamo im živote, […] Vjerujemo da smo, u svojoj navodnoj nadmoći, dobili pravo provoditi silu, autoritet i gospodariti nad onima koje vidimo kao podređene, a za naše vlastite kratkovidne ciljeve.

To opravdanje smo već koristili: bijelci kako bi porobili crnce ili im oduzeli njihovu zemlju i djecu; nacisti kako bi ubijali Židove; muškarci kako bi ušutkali i potlačili žene. Jesmo li osuđeni na ponavljanje povijesti uvijek iznova? Da li ovaj kompleks superiornosti, ova čista sebičnost, definira tko smo kao vrsta? Ili smo sposobni za nešto više?“

BEZ KOMENTARA

Odgovori na Anonimno Poništi odgovor