Autor: Marko Bogdan, mag. oec
Nadam se da ste se naviknuli na jesenska hladna jutra i večeri. Svako godišnje doba nosi svoje ljepote, kako vremenske, tako i one koji dolaze na naš stol, a lješnjak je jedna od tih namirnica.
Daruvar je poznat po uzgoju lješnjaka, u kojem djeluju, najveći proizvođači lješnjaka u Hrvatskoj. Tako su i moji roditelji kupili sadnice prije nekih 15 godina i zasadili nekih 15-ak stabala lješnjaka, u našem voćnjaku, koji uvijek donesu prinos dovoljan za naše jednogodišnje potrebe, što smo počeli izuzetno cijeniti, budući da se cijene lješnjaka po centrima kreću izuzetno visoko. Lješnjak je izuzetno vrijedna biljka, jer osim ploda, koji se može na nekoliko načina iskoristiti, mogu se iskoristiti i ljuske i češnjevi u kojima lješnjaci rastu, a sadnice se mogu cijepiti i rasađivati u „škole“, kako bi bile spremne za sadnju dalje.
Lješnjaci su jako dobar izvor dijetalnih vlakana pa tako 100 g. lješnjaka sadrži 10 g. vlakana, bogat je proteinima kojih ima 15 g. na 100 g., što je oko 30 % dnevno preporučene količine za prosječnu osobu. Dobar su izvor minerala – mangana, bakra, magnezija fosfora i željeza te vitamina E, B i folnom kiselinom, koja je iznimno važna za trudnice, jer njen manjak u trudnoći dovodi do spontanih pobačaja i deformiteta novorođenčadi. Lješnjaci su bogati i omegom-3 te štite od kardiovaskularnih bolesti, poboljšavaju pamćenje, smanjuju loš kolesterol, pojačavaju imunitet i puno toga još.
Od lješnjakovog ploda, može se raditi brašno, ulje, koje je izuzetno zdravo i cijenjeno, kako prehrambeno tako i u kozmetici. Od ploda svima najpoznatiji način su prženi lješnjaci, većinom u čokoladama i slasticama, pogotovo domaćim Rafaelo kuglicama… mljac! Ali nusproizvod koji ljudi zaboravljaju i koji još nije toliko rasprostranjen, je hranjivo lješnjakovo mlijeko, koje se pravi od neprženih u vodi natopljenih lješnjaka, jer ako želite dobiti najviše dobrobiti od lješnjaka, namočite ih preko noći da biste aktivirali enzime, a zatim ih pojedite sirove, ili napravite mlijeko bez termičke obrade prženjem, jer iako je miris prženih lješnjaka primamljiviji možda nekome, sirovi termički ne obrađeni lješnjaci su daleko hranjiviji.
Ovo može biti idealno ljudima, da konzumiraju domaće biljno mlijeko iz kućne radinosti, uživaju i dalje u okusu, ali u puno zdravijoj varijanti.
Za 0,75 l lješnjakovog mlijeka potrebno nam je:
100 g. neprženih lješnjaka
0,75 l vode (ovisno koliko kremasto mlijeko želite, tako da može i više ili manje, izbor je na Vama)
nekog sladila po želji: agavin ili javorov sirup
malo cimeta, kakaa, ili vanilijinih štapića po izboru (sve je ovisno o Vašim željama i ukusima)
Priprema:
Lješnjake ako možete nabaviti, najbolje nabavite u ljusci, jer tako ne gube na svježini i mogu se čuvati do godinu dana. Lješnjake očistite, ako imate u ljusci, s gnječilicom za bijeli luk, provjerno daleko najbolji kuhinjski alat za to, jer ga stavljate unutra i stisnete pod pritiskom ruke i najvažnije, ne može skliznut sa strane, kako je to inače slučaj s drobilicom za orahe i lješnjake. Ovako balkanski je najbolje.
Nakon toga potopite ih u zdjelici vode preko noći ili na par sati preko dana, kako bi nabubrili za još pola svoje većine i aktivirali svoje vrijedne enzime.
Kada su nabubrili, prolijte tu vodu u kojoj su se namakali, te lješnjake sipajte u blender, dodajte svježe 0,75 l vode, dodajte neko sladilo i/ili malo cimeta, kakaa, vanilije po želji, te blendajte dok ne dobijete kompaktnu tekućinu. Na jakim blenderima, to je gotovo za nekih 15-20 sek., dok kod slabijih 1-2 min, kako bi se što bolje razbili lješnjaci i izvuklo najviše mlijeka.
Nakon toga, uzmite neku posudu ili manji lonac. Sad imate dvije opcije, možete koristiti sterilnu običnu gazu ili ako imate vrećicu za „mužnju“. Što god da imate pri ruci, princip je isti. Sipajte mlijeko u vrećicu te lagano pritišćite odozgor prema dolje, cijedite kroz ruke, doslovce, kao „mužnja“. Znam smiješno je, kad kažem ljudima da „muzem“ lješnjake, ne vjeruju mi i smiju mi se.
I to je to ekipa, nakon toga sipajte mlijeko u staklenu bocu i potrošite u roku dva dana, a ako ostane treći dan, imate kiselo mlijeko od lješnjaka, koje uz neko sladilo možete iskoristiti u neki voćni smutić.
Pulpa koja Vam ostane od lješnjaka nakon cijeđenja, ovisno koliko je sitna, možete sasušiti za lješnjakovo brašno ili je možete staviti u sljedeći smutić.
Ja sam biljna mlijeka otkrio prije nekih tri i pol godine kada sam prestao konzumirati mliječne proizvode životinjskog porijekla. Kako mi je uvijek falio onaj topli kakao ili čaša toplog mlijeka prije spavanja, istraživao sam i naišao na biljna mlijeka koja su me oduševila, kako od lješnjaka, tako i bademovo i zobeno koje ponekad radim.
Ukusna biljna mlijeka orašastih plodova, su zdravija varijanta, ljudima možda još netipična, ali isto tako prefina okusom, te i dalje možete uživati u toplim jesenskim večerima uz fini topli kakao, kavi s mlijekom u puno boljoj kombinaciji za želudac, prefinom biljnom mlijeku za kolače i smutić.
Uživajte, i pozdrav, pa se vidimo idući tjedan, kada Vam opet donosim zdrave dogodovštine.
Preuzeto sa:
https://www.facebook.com/zdrawikutak?fref=ts
Marko Bogdan: “Sipajte mlijeko u vrećicu te lagano pritišćite odozgor prema dolje.”
