“Hej! Pozdrav od jednog veselog Slavonca. Inače sam drvodjelja, zovem se Nenad Saboci. Bavim se obradom drveta, ali htio bih vam pričati malo o odnosu prema životinjama.
Kao dijete i kao odrastao čovjek uvijek sam držao pse, družio se sa psima, živio sa psima… Znam sve o psima, tako da znam o čemu govorim. Danas razmišljam o njima drugačije. Danas gledam etički o njima, zašto sam ih držao, zašto sam ih nabavljao. Kad pogledam to etički, uvijek je samo jedan odgovor. Mi životinje nabavljamo uvijek radi sebe, sebi i zbog sebe. Znači, nabavljamo životinje, nabavljamo pse, zbog raznih potreba za druženjem, potreba za igranjem, potreba za čuvanjem dvorišta, imanja (posjedovanja), potreba raznih za pomoć slijepima, pronalaženjem unesrećenih, ali i raznim potrebama za stvaranjem osobnog imidža, stvaranjem imidža spasitelja i tako. Razne su naše uloge. Pod raznim ulogama uvijek je to zbog nas samih, zbog sebe samoga i radi sebe. Znači ne nabavljamo mi životinje zbog njih samih, ne pomažemo im zbog njih, nego radimo to uvijek zbog sebe i svojih potreba. To je, siguran sam, jedna istina. Svatko može sam sebi odgovoriti koliko je to istina. Znači, nabavljamo životinje radi sebe i sebi.
Koja su osnovna prava životinja? Životinje imaju prava, kao Bogom dana bića, imaju prava na slobodno kretanje, slobodan odnos sa svojom vrstom. Životinje imaju pravo rasti sa svojom obitelji, sa svojom prirodnom obitelji. Mi s nabavkom životinja sva ta njihova prava uskraćujemo. Mi uskraćujemo životinji pravo na kretanje, uskraćujemo životinji pravo na oplodnju s drugom životinjom pomoću raznih sterilizacija, pomoću raznih tehnika. Mi branimo životinji pravo na njen fizički izgled, Bogom dan fizički izgled. Ne sviđa nam se kakve ima uši velike, pa ima dugačak rep, pa je onda steriliziramo, skratimo uši, pa je čipiramo, stavimo povodnik oko vrata, pa ih oblačimo i razne stvari. Znači uvijek to radimo zbog sebe, radi sebe i sebi. Životinje imaju prava. Imaju jednostavno prava na određene stvari. I ta prava su Bogom dana prava. Možemo mi biti vjernici, a i ne moramo biti vjernici, nije bitno, ali životinje imaju ta prava, na slobodno kretanje, imaju pravo na život sa svojom vrstom, imaju pravo fizički izgledati kako žele izgledati.
Sve to mi radimo pod nekim izgovorom i nekom pričom ljubavi. Međutim, spada li u ljubav kupiti drugo biće? Jasno je, jasan nam je odgovor. Kupovina drugih bića ne spada u ljubav. Prisilni uzgoj drugih bića također ne spada u ljubav, odvajanje od obitelji ne spada u ljubav. Mi tu životinju, kada je nabavimo, mi ju odvajamo od njene obitelji. To ne spada nikako u ljubav. Uskraćivanje kretanja – ne spada u ljubav. Dresiranje, dresura – ne spada nikako u ljubav. Mi tjeramo drugo biće da radi ono što mi želimo – to nije ljubav. To nije čak ni voljenje, to nije ništa, to je nasilje. Hajmo gledati to malo etički, da li je to u redu etički gledano.
Zašto i po kojem načelu to tako shvaćam? Vodim se osnovnim načelom, to nije religijsko načelo, to je načelo prirodnog zakona: ne čini ono što ne želiš da drugi radi tebi. Znači čini drugima samo ono što želiš da drugi tebi čine. Pa ne želim da me netko odvaja od moje obitelji. Je l’ vi to želite? Tko to želi? Da li vi želite da vas se spolno osakati? Da li želite da se vašu djecu odvaja od vaše obitelji? Hajmo malo, razmišljajte, razmislimo o tome. Ja razmišljam o tome godinama.
Ne želim više držati pse, imam nekog mačka, “imam”. Ta potreba za imanjem je najveći problem svih životinja. Imati životinju. “Imam” ja nekog mačka, ja kažem “imam” pod tom pričom, ali taj mačak je došao tu u moje dvorište. Manipuliram s njim preko hrane, dajem mu hranu da bi on ostao u mom dvorištu, znači još uvijek sam ja pod tom pričom. Držim jednog mačka, imam, ne puštam ga u kuću, ali tu je. Ja razumijem i shvaćam tu priču. To nije etički u redu. Životinja ima pravo biti uz čovjeka, ali ne moram je dresirati. Ne moram joj ograničiti kretanje, ne moram ju sterilizirati. Životinja ima pravo na svoj spolni život, svoju obitelj. Ne kažem da sam u pravu, da je to sušta istina, ali to je moje razmišljanje danas.
Nisam za zabrane, ali hajmo razmišljati malo, etički, što činimo kad nabavimo životinju. Što činimo mi tim životinjama? Da li smo ju odvojili od njene obitelji? Da li joj uskraćujemo kretanje? Da li je u redu natjerati tu životinju da živi s nama u nekim uvjetima stana na trećem katu gdje je šporko iza, gdje se ne može kretati normalno. Da li je u redu životinju koja ima četiri noge, da ju izvodimo dnevno 10 minuta na trčanje? Hrpu tih stvari mi ne radimo i nije etički. Tako ja danas razmišljam.
Hvala svima. Ajd’ pozdrav!
Ošini po prašini!”
1. MEĐUNARODNI PROSVJED ZA ZABRANU KUĆNOG LJUBIMSTVA
Subota, 15. 2. 2020. u 11 sati
Trg bana Josipa Jelačića, Zagreb
FB događaj: 1. Međunarodni prosvjed za zabranu kućnog ljubimstva
Pogledajte kako je izgledao 2. Međunarodni prosvjed za zabranu lova.
Pogledajte kako je izgledao 4. Međunarodnog prosvjeda za zatvaranje svih klaonica.
NAPOMENA:
U video najavama i tekstovima autori zastupaju vlastita gledišta koja ne moraju uvijek biti podudarna s gledištem uredništva i udrugom Oslobođenje životinja.
Udruga Oslobođenje životinja u svom javnom djelovanju ne ističe pojedine ljude kao uzore na koje bi se svi ostali trebali ugledati, nego traži izjave poznatih, manje poznatih ili potpuno nepoznatih ljudi vezane uz temeljne zooetičke teme; 1) oslobođenja životinja na sve tri razine (fizičkoj, pravnoj i ovisničkoj) i 2) veganstvo, a iz tih temeljnih tema onda proizlaze i naslovne teme kontinuiranih prosvjeda koje prate jasno artikulirani politički zahtjevi; a) za zatvaranje svih klaonica, kao temeljnog simbola masovnog stradanja i patnje životinja, b) za zabranu lova, prosvjeda kojim se, s obzirom na trenutno stanje kolektivne svijesti, možda može doći do nešto šireg kruga ljudi i c) za zabranu kućnog ljubimstva, prvog takvog prosvjeda u cijelom svijetu koji ruši zadnju utvrdu vrstaštva, a sve to kako bi se širom javnom raspravom podigla vidljivost tih gorućih zooetičkih problema i tako pomoglo njihovom rješavanju.
Dakle, naši sugovornici nisu istaknuti nositelji pojedinih akcija ili prosvjeda, nego samo ljudi s kojima se više ili manje, ili čak uopće ne slažemo, a budući da se protivimo cenzuri, objavljujemo i one izjave i sadržaje kojima se ustvari oštro protivimo. Činimo to zato što vjerujemo da se loše ideje ne može ubiti niti metkom, niti cenzorskim metenjem pod tepih, nego samo drugom, boljom idejom i baš zato potičemo javnu raspravu sa svima, bilo da se radi o našim istomišljenicima, sličnomišljenicima ili čak i neistomišljenicima jer bez slobode govora nema oslobođenja životinja niti na jednoj razini i zato, molimo vas, nemojte nastupati s mržnjom kada objavimo video s nekim koga prezirete i od koga vam se diže želudac ili kosa na glavi jer to sve radimo u svrhu što bržeg oslobođenja životinja.
