Odvjetnica Vesna Magličić: Pravna zaštita životinja – relevantni kriteriji i ograničenja / 8. tribina ciklusa “Oslobođenje životinja”

Odvjetnica Vesna Magličić: Pravna zaštita životinja – relevantni kriteriji i ograničenja / 8. tribina ciklusa “Oslobođenje životinja”

360 12430
Veganka, magistrica znanosti Vesna Magličić, odvjetnica - voli čitati animalističku literaturu, pogotovo knjige njenog kolege vegana i profesora prava Gary L. Francionea.

Ciklus predavanja i tribina “Oslobođenje životinja” utorkom u knjižnici Bogdana Ogrizovića na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

 

PRAVNA ZAŠTITA ŽIVOTINJA – RELEVANTNI KRITERIJI I OGRANIČENJA

.

.

Vrijeme: utorak 26. 4. 2016., od 19:30 do 21:00.
Mjesto: knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 (Cvjetni trg), 10 000 Zagreb
Ulaz slobodan

.

Uvodno izlaganje:
mr. sc. Vesna Magličić, odvjetnica

.

Gošće sugovornice:
Branka Žigante Živković, sutkinja
Jadranka Gržin, odvjetnica

.

Glazbeni uvod i odjava tribine:
Gitaristički orkestar GuEllyBa
Marko Čuček, Lucija Rako, Iva Bobanović, Rino Cetinić, Ana Sredić, Sven Ipša, Tomislav Gajski,
Luka Pejković, Leonardo Čurla (kontrabas) 

.

Autor i voditelj ciklusa:
Robert Međugorac, prof.


Na 8. tribini ciklusa “Oslobođenje životinja”, koja je svojevrsni nastavak 4. emisije “Oslobođenje životinja” iz 2012. godine, u kojoj je magistrica znanosti Vesna Magličić održala sjajno predavanje pod naslovom: “Pravni status životinja”, a gost preko Skype-a nam je bio otac životinjskog osloboditeljstva (animalističkog abolicionizma) prof. Gary L. Francione, J. D., nastavljamo istraživati zakonske regulative i sudsku praksu ljudskih zakona i institucija spram porobljenih ne-ljudskih životinja.

Tribinu će otvoriti višestruki prvaci komornog muziciranja Hrvatske i međunarodne glazbene scene; Gitaristički orkestar GuEllyBa, a svirat će Dodatak kantati – Johanna Sebastiana Bacha u aranžmanu profesora Ante Čaglja, Iberiu – hrvatske skladateljice Biance Ban i Bremenske glazbenike – Gennadya Gladkova, također u aranžmanu profesora Ante Čaglja.

Naslovnu temu: “Pravna zaštita životinja – relevantni kriteriji i ograničenja” obradit će u svom 15-o minutnim izlaganju magistrica znanosti Vesna Magličić.

U nastavku slijedi razgovor s predavačicom i gošćama; sutkinjom Brankom Žigante Živković  i odvjetnicom Jadrankom Gržin, kojeg će voditi autor i voditelj ciklusa Robert Međugorac uz interakciju s publikom, a između ostalih, pokušat ćemo odgovoriti i na ova pitanja:

  1. Koliko su zakoni koji se bave zaštitom životinja (o istinskim temeljnim pravima možemo valjda samo sanjati) napredovali u zadnjih desetak godina?
  2. Imaju li porobljene životinje ikakve koristi od tih poboljšanja, mogu li to osjetiti na vlastitoj koži, u svakodnevnom životu?
  3. Postoji li mogućnost da životinjama u skorije vrijeme ljudski zakoni osiguraju temeljna prava na život, slobodu, tjelesnu cjelovitost, stanište, da ih mi ljudi prestanemo zakonski tretirati kao stvari, vlasništvo i resurs?
  4. Na osnovu kojeg prava ljudi porobljavaju i kolju životinje, zar smo uistinu samo obične siledžije?
  5. Jesu li prava ljudi na mesnu prehranu, religijske rituale, tradiciju ili medicinska istraživanja jača od prava životinja da slobodno žive, da ih se ne iskorištava i ne ubija?
  6. U našoj sudskoj praksi ne postoje presedani kao u anglosaksonskom pravu, no možemo li na sličan način izboriti koju pobjedu za životinje?
  7. Je li kontraproduktivno pozivati se u nekim slučajevima na Zakon o zaštiti životinja kada znamo da on samo regulira njihovo mučenje i ubijanje, umjesto da izravno insistiramo na ukinuću životinjskog ropstva?
  8. Zašto ljudski zakon ne štiti interese životinja u potpunosti, nego samo do onog trenutka kada dolaze u sukob s interesima ljudi?
  9. Mnoge institucije poput škola, vrtića, bolnica, vojarni itd. i dalje ne nude veganske obroke, iako ih zakon na to obvezuje, što možemo napraviti da se taj zakon provodi u praksi?
  10. Kako možemo pomoći osobama koje studiraju npr. medicinu i ne žele testirati na životinjama, ali ih se ipak na to suptilno prisiljava ucjenama jer u suprotnom neće dobiti profesorov potpis i položiti ispit?

 

Za kraj ćemo poslušati dvije skladbe u aranžmanu profesora Ante Čaglja; Sarajevo Nights – Almera Imamovića i Židovske narodne pjesme u izvedbi sjajnog gitarističkog orkestara GuEllyBa.


Ukupno trajanje tribine je 90 min.

10 min. glazbeni uvod
1. Johann Sebastian Bach: Dodatak kantati (Kantata BWV 208; instr. BWV 1040) (arr. Ante Čagalj, prof.)
2. Bianca Ban: Iberia (posvećeno orkestru)
3. Gennady Gladkov: Bremenski glazbenici (arr. Ante Čagalj, prof.)
Gitaristički orkestar GuEllyBa

15. min. uvodno izlaganje uz prezentaciju
Pravna zaštita životinja – relevantni kriteriji i ograničenja
Predavačica: mr. sc. Vesna Magličić, odvjetnica

55 min. diskusija s predavačicom i gošćama uz interakciju s publikom

10 min. glazbena odjava tribine
4. Almer Imamović: Sarajevo Nights (arr. Ante Čagalj, prof.)
5. Židovske narodne pjesme (arr. Ante Čagalj, prof.)
– Simhat Tora (Radost Tore)
– Hava nagila (Hajde da se veselimo)
Gitaristički orkestar GuEllyBa

Zatvaranje skupa i nastavak druženja u Green Pointu


Mr. sc. Vesna Magličić, odvjetnica / Pravna zaštita životinja – relevantni kriteriji i ograničenja

Mr. sc. Vesna Magličić, odvjetnica / Pravna zaštita životinja – relevantni kriteriji i ograničenja

 

 

Vesna Magličić je diplomirala (1993.) i magistrirala (1998.) na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Radila je u Hrvatskoj gospodarskoj komori i na Pravnom fakultetu, a od 1999. radi u odvjetništvu.

 

 

 

 

 

 

 

 

Ovdje možete pogledati njeno predavanje: “Pravni status životinja


 

Branka Žigante Živković, sutkinja je Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske
Rođena sam 8. prosinca 1957. godine u Sarajevu, R BiH, od oca Marcela i majke Javorke. U Zagrebu živim neprekidno od 1976. godine, pa i sada s obitelji na adresi Savska cesta 97.

Osnovno i srednje školovanje (gimnaziju) sam završila u Sarajevu, da bih nakon toga upisala i završila Pravni fakultet u Zagrebu.
Pravni i javnobilježnički ispit sam položila u Zagrebu (1986., 2006.).
Moje ostalo znanje stečeno je i permanentno se stječe kroz razne edukacije, uz stručno osposobljavanje, pa sam tako kao najvažnije završila edukaciju za edukatore u organizaciji ABCL, Pravosudne akademije gdje sam među prvim osposobljenim osobama za edukatoricu, a nakon toga i edukatoricu EU prava.
Prošla sam i edukaciju iz komunikologije u trajanju od 2 godine, te edukaciju iz socijalnih vještina u organizaciji inozemnih i naših stručnjaka.

Ukupno imam 32 godine radnog staža.
Svoje prvo radno mjesto zasnovala sam 1983. u, poduzeću Zagreb-Merkur na poslovima referentice za socijalna i pravna pitanja, da bih nakon toga s 1. 12. 1983. godine prešla u Općinsko tužilaštvo Petrinja, na mjesto javno-tužilačkog pripravnika, kao i na ispomoći u Okružnom tužilaštvu u Sisku sve do 1. 12. 1986., da bih s danom 1. 1. 1987. god., u Općini Petrinja počela raditi kao sudac za prekršaje.

Nakon godina putovanja iz Zagreba godine 23. 5. 1988. sam u Zagrebu počela raditi kao sudac u Općinskim sucima za prekršaje općine Maksimir.
U periodu od 1. rujna 1990. do 14. 10. 1992. radila sam na poslovima poslovne tajnice u poduzeću Gravis i tajnice u školi Tin Ujević.

S danom 15. 10. 1993. godine vraćam se na sud u Gradske suce za prekršaje, Prekršajni sud u Zagrebu, sve do imenovanja na Visoki prekršajni sud RH., 8. svibnja 1997. godine.
Po dolasku na Prekršajni sud u Zagreb raspoređena sam u odjel javnog reda mira i javne sigurnosti i veliki dio vremena sudila sam u dežurnoj službi gdje su se sudili prekršaji iz svih područja. Specifičnost rada na takvim predmetima je bila da se sudilo hitno, da su se odluke morale donositi odmah jer su često bile izvršne prije pravomoćnosti s obzirom na to da se veoma često radilo o strancima i zatvorskim spisima.

U Visokom prekršajnom sudu RH od prvog dana radim u Odjelu javnog reda i mira i javne sigurnosti, zamjenica sam predsjednika Odjela i predsjednica 1. Vijeća u sastavu od još dva suca i dva sudska savjetnika koja sam mentorirala do donošenja Godišnjeg rasporeda za ovu 2016. godinu, gdje sam mentoriranje jednog suca prepustila kolegi članu vijeća.

Specifičnost suđenja prekršaja iz ovog područja na kojima radim je u činjenici da su to prekršaji za koje su propisane kazne zatvora i niz sankcija kojima se ograničava sloboda okrivljenika, kako u cilju zaštite javne sigurnosti tako i sigurnosti žrtava prekršaja. (npr. Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji).
Tijekom rada u Sudu 2013. godine sam radila u Ministarstvu pravosuđa u Upravi za opće i kadrovske poslove u pravosudnoj inspekciji, gdje sam stekla dodatno iskustvo u kontroli i pregledu sudova druge vrste osim prekršajnih, te u Upravi za kazneno i prekršajno pravo kao ispomoć u izradi pravilnika i komentarima zakona koji su se ticali prekršaja.

Osim rada na predmetima u sudu bila sam u više od 30 nadzora i kontrola rada prvostupanjskih sudova.

Branka Žigante Živković, sutkinja je Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske - Sudim i prekršaje koji se tiču zlostavljanja životinja, a udomila sam i psa iz udruge na socijalizaciju.

Branka Žigante Živković, sutkinja je Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske – Sudim i prekršaje koji se tiču zlostavljanja životinja, a udomila sam i psa iz udruge na socijalizaciju.

Osim svog sudačkog posla koji me veoma veseli, a u cilju većeg uvažavanja prekršajnog sudovanja od prvog dana kada je nasilje u obitelji izašlo iz privatnosti domova i bilo propisano prvo kao prekršaj, a potom i kazneno djelo aktivno radim u svim radnim skupinama i provodim sustavne edukacije iz tog dijela sudovanja kako kaznenog tako i prekršajnog, na Pravosudnoj akademiji, seminarima i stručnim skupovima organiziranim od strane mog Suda, ministarstava, nevladinog sektora.

Predsjednica sam Nacionalnog tima za suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama osnovanog 2010. od strane pet ministarstava i to Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva socijalnih politika i mladih, Ministarstva obrazovanja i Ministarstva zdravlja. Nacionalni tim je ustrojio županijske timove i osnažio međusektorsku suradnju u tom području, bio nositelj niza aktivnosti i edukacija, te obilježavanja nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Bila sam predsjednica radne skupine za izradu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i njegovih prvih izmjena, a sada članica u radnoj skupini osnovanoj u Ministarstvu pravosuđa za izmjene zakona, te predsjednica radne skupine za izradu Standarda za provođenje psihosocijalnog tretmana u kaznenom i prekršajnom zakonodavstvu, kao i Povjerenstva za odabir provoditelja istog, kao i predsjednica, a sada zamjenica predsjednika Stručnog povjerenstva za praćenje i unapređivanje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka, te izvršenja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji.

Bila sam i članica svih radnih skupina koje su izrađivale pravni okvir za borbu protiv nasilja u obitelji, Nacionalne strategije, Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji,. ., Zakona o provedbi uredbi (EU) broj 606/2013. Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o uzajamnom priznanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima.

Što se tiče ovog područja više puta sam pozivana u druge države u regiji (BiH, Makedonija) da im predstavim naše zakonodavstvo koje im je postalo uzor u odnosu na zaštitu žrtava obiteljskog nasilja. U Crnoj Gori sam kao strana pravna stručnjakinja, sudjelovala na izradi njihovog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Nacionalnoj strategiji i Protokolu vezanim za to područje i održala niz edukacija međuresornim timovima i posebno sucima. Prošle godine sam od strane UNDP organizacije angažirana kao voditeljica edukacija o rodno zasnovanom nasilju u obitelji s osvrtom na Konvenciju VE a od strane EU komisije Taiexa održala radionicu „Ključni faktori za donošenje najučinkovitije sudske odluke u slučajevima nasilja u obitelji i nad ženama kroz presjek legislative RH“, kao i predavanje o Istanbulskoj konvenciji.

Kao prepoznata stručnjakinja u ovom području pozivana sam na mnogo okruglih stolova, predavanja u svojstvu predavačice (Pravni fakultet u Zagrebu, Policijska akademija, međusektorski skupovi Vinkovci, Split, Valbandon, Dubrovnik, Plitvice, Zadar…) i na sastanke sa stranim stručnjakinjama kojima sam pojasnila presjek našeg zakonodavstva u odnosu na nasilje u obitelji i žrtve, objavila niz članaka održala niz predavanja, te sudjelovala u većini Projekata provođenih na tu temu i organiziranih od strane stranih i naših organizacija civilnog društva.

Kao osoba angažirana u ovoj problematici i kao predsjednica Nacionalnog tima za borbu protiv nasilja u obitelji i nad ženama redovito sam u kontaktu sa Samostalnim sektorom za zaštitu svjedoka – Ministarstvo pravosuđa, provoditeljima psihosocijalnog tretmana, Udrugama koje se bave ovom problematikom i zaštitom žrtava, centrima za socijalnu skrb pa slijedom toga nastojim istima prenijeti sve svoje znanje iz ovog područja, a koje se tiče novina koje bi mogle unaprijediti zaštitu žrtava i učinkovitije povezati sustav u tom pravcu, a s obzirom na zahtjeve Europe u tom veoma osjetljivom području.

Dolaskom na Sud 1997. od strane tadašnjeg predsjednika suda postala sam članica prve radne skupine za izradu Zakona o azilu i u tom dijelu prošla niz edukacija te u periodu od 16. 4. 2008. do 31. 3. 2012. do početka rada upravnih sudova, bila zamjenica predsjednika Povjerenstva za azil osnovanog od Vlade RH i donosila odluke o žalbama tražitelja azila uloženim na prvostupanjske odluka upravnog tijela. Još uvijek sam članica Koordinacije za azil HPC. Tijekom tog perioda prošla sam niz edukacija organiziranih po pitanja azila i azilanata u RH i par studijskih putovanja izvan RH, te napisala i objavila zakonodavni okvir koji se odnosi u RH na pitanja stranaca i tražitelja azila.

Od strane UNHCR-a u Hrvatskoj sam angažirana kao predavačica na seriji edukacija oko zakonske regulative RH po pitanjima djece bez pratnje, te sam radila na izradi Protokola o postupanjima prema djeci odvojenoj od roditelja stranim državljanima, te sam jedna od autorica publikacije “Djeca bez pratnje – strani državljani u RH“ prevedenoj i na engleski i dostupnoj tako i ostalim zainteresiranim za tu problematiku.

Na poziv Pučke pravobraniteljice i UNDP organizacije održala sam predavanja iz Zakona o diskriminaciji.
Niz mojih predavanja i objavljenih radova odnosio se i na status žrtve u prekršajnom sudovanju, maloljetnike, kao i sam Prekršajni zakon, te sam kao predavačica sudjelovala na Savjetovanju u Opatiji s temom „mjere opreza”.

Tijekom radnog perioda na Sudu bila sam članica radnih skupina za izradu zakona i to Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu (NN 64/15) te sam i imenovana 2015. (radim i danas) u Povjerenstvo za žrtve seksualnog nasilja osnovanog i imenovanog od Ministarstva branitelja, a koje Povjerenstvo daje svoje mišljenje u predmetima traženja statusa žrtve prema citiranom zakonu.

Na Sudu sam bila angažirana u CARDS 2004. „Poboljšanje rada na Visokom prekršajnom sudu i odabranim prekršajnim sudovima” rujan 2007. studeni 2009., dok u IPi 2009. „Daljnje poboljšanje institucionalnih kapaciteta prekršajnih sudova” sam sudjelovala jednim dijelom dok sam bila na radu u Ministarstvu pravosuđa 2013. godine.

Aktivno sudjelovanje u projektu „Razvoj kriminalne prevencije“ omogućili su mi nositelji projekta UN za razvoj – UNDP i MUP.rh

Po pozivu nositelja Projekta Živim život bez nasilja sudjelujem na njihovim edukacijama.
U regionalnom projektu „Inicijativa mladića za promociju rodne ravnopravnosti, zdravih životnih stilova i nenasilnog ponašanja mladih“ imala sam aktivno učešće kako u stjecanju vještina i znanja, tako i educirajući.

Svoje znanje stjecano nizom godina nastojim podijeliti sa svojim kolegama ne samo kroz održavanje predavanja, već i ugrađujući ga u svoje odluke, te informirajući članove mog vijeća o svim događanjima, zakonima i sličnom koja se tiču bilo kojeg pitanja i problematike koja može utjecati ili utječe na područje našeg sudovanja.

Svoj angažman u prekršajnom sudovanju koji se ne odnosi samo na rješavanje predmeta i spisa, smatrala potrebnim u svrhu priznanja prekršajnog sudovanja ne samo od kolega već i drugih stručnjaka na način koji mu pripada, a u svrhu otklanjanje zabluda koje i dalje vladaju da prekršajci sude samo crveno svjetlo i vožnju bez tramvajske karte.

Sudim i prekršaje koji se tiču zlostavljanja životinja, a udomila sam i psa iz udruge na socijalizaciju.


Vegetarijanka Jadranka Gržin - Pravima i zaštitom životinja bavi se kroz aktivnosti udruge Prijatelji životinja.

Vegetarijanka Jadranka Gržin – Pravima i zaštitom životinja bavi se kroz aktivnosti udruge Prijatelji životinja.

Jadranka Gržin
Rođena sam 15. srpnja 1956. u Slavonskom Brodu, u Zagrebu sam pohađala 3. gimnaziju, na
Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirala sam u srpnju 1984.

Od travnja 1986. do travnja 1988. pripravnik sam volonter na Županijskom sudu u Zagrebu, od travnja 1988. do siječnja 1992. radim u Zavodu za ekonomiku, Obzoru i Tetra b, kao pravni savjetnik.

Pravosudni ispit položila sam u srpnju 1989. a od 1.veljače 1992. upisana sam u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i od tada do danas obavljam samostalnu odvjetničku djelatnost.

Dodatno u srpnju 2010. završila sam obuku za izmiritelja, te je upisana u Registar izmiritelja Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Član je Hrvatske udruge za mirenje gdje polazi seminare i naprednu obuku za izmiritelje.
Od listopada 2011. na listi je pružatelja besplatne pravne pomoći Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske i Listi opunomoćenika djece žrtava kaznenih djela.

Član je udruge Prijatelji životinja i Družbe Zvuk Veda, te osnivač plesne udruge Adami.
U slobodno vrijeme uči vede, sanskrt, kathak, flamenko, neo dance, gong, aromaterapiju, uzgaja bonsai, planinari s prijateljima.

Pravima i zaštitom životinja bavi se kroz aktivnosti udruge Prijatelji životinja.


Gitaristički orkestar GuEllyBa:
Marko Čuček, Lucija Rako, Iva Bobanović, Rino Cetinić, Ana Sredić, Sven Ipša, Tomislav GajskiLuka Pejković, Leonardo Čurla (kontrabas).

Gitaristički orkestar GuEllyBa: Marko Čuček, Lucija Rako, Iva Bobanović, Rino Cetinić, Ana Sredić, Sven Ipša, Tomislav Gajski, Luka Pejković, Leonardo Čurla (kontrabas).

Gitaristički orkestar GuEllyBa: Marko Čuček, Lucija Rako, Iva Bobanović, Rino Cetinić, Ana Sredić, Sven Ipša, Tomislav Gajski, Luka Pejković, Leonardo Čurla (kontrabas).

GUELLYBA, gitaristički orkestar Glazbenog učilišta Elly Bašić, osnovan je prije dvadeset godina na poticaj prof. Ante Čaglja, koji je ujedno i njegov voditelj. Taj projekt je prirodan nastavak djelovanja na polju komorne glazbe, započetoga još 1991. godine na Međunarodnoj ljetnoj školi u Starom Gradu na otoku Hvaru.

Smatrajući da je ozbiljnosti katkad i suviše u našemu obrazovnom sustavu, (osim djela J. S. Bacha) program i djela koja GUELLYBA ima na repertoaru donekle se odmiču od te serioznosti, kako ona ne bi dotukla učitelja, a tek učenike… Neka je, dakle, zabavno, popularno, s glazbom iz razdoblja kada jeznalo biti i osmijeha i podsmijeha, čega donekle manjka u vremenu u kojem živimo.

Probe i nastupi jedinstvena su prilika da se različiti uzrasti, okupljeni u ovom orkestru (niža, srednja i studenti), ipak ravnopravno druže, a nerijetko pokažu kako godine, uz argument: »ja sam stariji!«,
nisu dovoljne da netko bude bolji. Tu se daje šansa svakome da bude onoliko dobar koliko je sposoban i koliko se trudi. To su vrlo ozbiljni razlozi da taj orkestar živi i dalje.

Orkestar redovito osvaja prve nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima.

 


Raspored svih predavanja i tribina u 2015. godini:

1. tribina – utorak 22. 9. 2015. u 19 sati
JE LI VEGANIMA POTREBNA PSIHOANALIZA?
Predavač: dr. sc. Anton Glasnović, dr. med. spec. neurologije
Glazbeni uvod i odjava: Marko Palanović (gitara)

2. tribina – utorak 20. 10. 2015. u 19 sati
NUŽNOST I ADEKVATNOST VEGANSKE PREHRANE
Predavačica: doc. dr. sc. Dubravka Novotni, dipl. ing. nutricionizma
Glazbeni uvod i odjava: Ivana Kovačević (flauta), Marta Meštrović (oboa) i Tea Kulaš (orgulje)

3. tribina – utorak 24. 11. 2015. u 19 sati
PRISILNA KASTRACIJA NE-LJUDSKIH ŽIVOTINJA – ZA ILI PROTIV?
tim ZA – Tatjana Zajec, dr. med. vet. / Ingeborg Bata, dr. med. vet.
tim PROTIV – Mato Kutlić / Domagoj Pintarić
Glazbeni uvod i odjava: Krešimir Lulić (harmonika) i Martin Kutnar (harmonika)

4. tribina – utorak 15. 12. 2015. u 19 sati
ŽIVOTINJSKI ŽIVOT I LJUDSKI ZAKONI
Predavači : izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, filozof i doc. dr. sc. Tomislav Krznar
Glazbeni uvod i odjava: Mislav Pečnik (gitara), Lucija Štivčević (gitara) i Antonio Kolovrat (gitara)

.


Raspored svih predavanja i tribina u 2016. godini:

5. tribina – utorak 26. 1. 2016. u 19:30
PRAVA EMBRIJA (LJUDSKIH I NE-LJUDSKIH), PRAVA FETUSA, PRAVA ŽENA, PRAVA ŽIVOTINJA?
Predavačica: mag. Marina Katinić
Glazbeni uvod i odjava: Divna Šimatović (gitara)

6. tribina – utorak 1. 3. 2016.
TEMELJ VEGANSTVA U ISTOČNIM RELIGIJAMA
Predavač: mag. Dorino Manzin
Gosti: mag. Višnja Grabovac Žarko Andričević
Glazbeni uvod i odjava: Igor Paro, prof. (renesansna lutnja, vihuela de mano)

7. tribina – utorak 5. 4. 2016.
VIŠELJUBLJE I OSLOBOĐENJE LJUDSKIH I NE-LJUDSKIH ŽIVOTINJA
Predavačica: Olivija Holjac, dr. med.
Gost: Davor Stančić
Glazbeni uvod i odjava: Igor Paro, prof. (barokna gitara)

8. tribina – utorak 26. 4. 2016.
PRAVNA ZAŠTITA ŽIVOTINJA – RELEVANTNI KRITERIJI I OGRANIČENJA
Predavačica: mr. sc. Vesna Magličić, odvjetnica
Gošće sugovornice: Branka Žigante Živković, sutkinja i Jadranka Gržin, odvjetnica
Glazbeni uvod i odjava tribine: Gitaristički orkestar GuEllyBa
Marko Čuček, Lucija Rako, Iva Bobanović, Rino Cetinić, Ana Sredić, Sven Ipša, Tomislav Gajski,
Luka Pejković, Leonardo Čurla (kontrabas)

9. tribina – utorak 24. 5. 2016.
DJECA VEGANI


Kontakt: oslobodjenje.zivotinja@gmail.com

Dođite, saznajte nešto novo, diskutirajte i družite se u ugodnom društvu.

Ciklus predavanja i tribina “Oslobođenje životinja” utorkom u knjižnici Bogdana Ogrizovića na Cvjetnom trgu

 

360 KOMENTARA

Odgovori: