“Prije više od 20 godina završila sam studij biologije i ekologije. Tada se još nije toliko pričalo o svim problemima s kojima se susreće priroda. O zaštiti prirode danas govore mladi ljudi potaknuti djevojčicom Gretom. Zbog toga mislim da je vrijeme da naše društvo promijeni ulogu i mišljenje koju lov ima u našem društvu. Lovci više nisu junaci kao u vrijeme bajki Braće Grimm.
Naša civilizacija ima veliki utjecaj na prirodu. Razmislimo koliko se šire ljudska naselja zbog čega nestaje stanište životinja. Zbog toga što žive u sve manjim staništima, životinje su i ovako stresu. Buka iz naših naselja također jako šteti životinjama, ako razmislimo o pucnjavi u vrijeme petardi, zna se da neke ptice polijeću po noći u svoju smrt. Zbog toga što se prestraše od takve buke.
Ako opet razmislimo i o našim prometnicama, vidjet ćemo da one presijecaju prirodu čime stvaraju sve manja staništa za divlje životinje. Mogu u tome pomoći prijelazi, odnosno različiti tuneli. Često razmišljamo samo o velikim životinjama koje ih koriste, međutim one su jednako bitne i za sve one malene gmazove, vodozemce i ostale, koje imaju potrebu da ostanu u kontaktu s drugim dijelovima svojih staništa, mjestima koja su bitna njima da pronađu mjesta za hranu, mjesta za vodu, ili isto tako da se kreću u onom prostoru gdje mogu pronaći druge istovrsnike.
Kada gradimo ceste kojih vjerujem da se nitko od nas nije spreman odreći jer svi volimo brzo stići na neko odredište, trebamo itekako posvetiti pažnju prijelazima, odnosno tunelima. Gradovi i sela šire se u prirodu pa zbog toga kada vidimo životinje koje su se približile ljudskim kućama, trebali bismo razmisliti da li smo se mi doselili na njihov prostor ili one na naš? Zapravo radi se o zajedničkoj prirodi i morali bismo svi pokazati više tolerancije u zajedničkom suživotu.
Kao što znamo već nekoliko godina u prirodi se ne susreću bijesne kopnene životinje i zbog toga ne treba toliko strahovati, već treba prihvatiti da imamo nove susjede. Niti u kojem slučaju nije rješenje pozivanje lovaca jer svi znamo da zakon koji zabranjuje pucanje u naseljenim mjestima štiti i psihičko i fizičko zdravlje. Osim što nas metak može pogoditi, mi ne smijemo našu djecu i naše mlade izlagati tom nasilju, na što nas podsjećaju i neke Europske kampanje koje posebno daju pažnju tome da mladi ne smiju biti izloženi nasilju. Povezanost nasilja prema ljudima i životinjama možete pratiti na stranicama Link Koalicija Hrvatska..
Utjecaj naše civilizacije na čovjeka i druge životinje, na cjelokupnu prirodu je velik. Mi taj utjecaj možemo jedino smanjiti. Odlučite se i dođite na 2. Međunarodni prosvjed za zabranu lova. Lov nam doista više u društvu nije potreban.”
– Dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biol.
2. MEĐUNARODNI PROSVJED ZA ZABRANU LOVA
Subota, 26. 10. 2019. u 11 sati
Trg Josipa Jurja Strossmayera, Zagreb
FB događaj: https://www.facebook.com/events/493454441437377/
Sve video najave za 2. Međunarodni prosvjed za zabranu lova.
Video najave i svjetlopisi s 4. Međunarodnog prosvjeda za zatvaranje svih klaonica.
NAPOMENA:
U video najavama i tekstovima autori zastupaju vlastita gledišta koja ne moraju uvijek biti podudarna s gledištem uredništva i udrugom Oslobođenje životinja.
Udruga Oslobođenje životinja u svom javnom djelovanju ne ističe pojedine ljude kao uzore na koje bi se svi ostali trebali ugledati, nego traži izjave poznatih, manje poznatih ili potpuno nepoznatih ljudi vezane uz temeljne zooetičke teme; 1) oslobođenja životinja na sve tri razine (fizičkoj, pravnoj i ovisničkoj) i 2) veganstvo, a iz tih temeljnih tema onda proizlaze i naslovne teme kontinuiranih prosvjeda koje prate jasno artikulirani politički zahtjevi; a) za zatvaranje svih klaonica, kao simbola masovnog stradanja i patnje životinja te b) za zabranu lova, prosvjeda kojim se, s obzirom na trenutno stanje kolektivne svijesti, možda može doći do nešto šireg kruga ljudi, a sve to kako bi se širom javnom raspravom podigla vidljivost tih gorućih zooetičkih problema i tako pomoglo njihovom rješavanju.
Dakle, naši sugovornici nisu istaknuti nositelji pojedinih akcija ili prosvjeda, nego samo ljudi s kojima se više ili manje, ili čak uopće ne slažemo, a budući da se protivimo cenzuri, objavljujemo i one izjave i sadržaje kojima se ustvari oštro protivimo. Činimo to zato što vjerujemo da se loše ideje ne može ubiti niti metkom, niti cenzorskim metenjem pod tepih, nego samo drugom, boljom idejom i baš zato potičemo javnu raspravu sa svima, bilo da se radi o našim istomišljenicima, sličnomišljenicima ili čak i neistomišljenicima jer bez slobode govora nema oslobođenja životinja niti na jednoj razini i zato, molimo vas, nemojte nastupati s mržnjom kada objavimo video s nekim koga prezirete i od koga vam se diže želudac ili kosa na glavi jer to sve radimo u svrhu što bržeg oslobođenja životinja.
